Postavljanje termoizolacije

Pre početka postavljanja termo izolacije neophodno je da se upoznate sa određenim činjenicama koje su bitne kako bi izolacioni materijal bio adekvatno postavljen.

Prva, izuzetno bitna činjenica je da vlaga negativno utiče na izolaciona svojstva materijala. Kao što znate voda je odličan provodnik toplote, stoga ako dospe u izolacioni  materijal karakteristike će mu značajno oslabiti. To je posebno izraženo kod mekih izolacionih materijala, kao što je mineralna  vuna. Stiropor takođe nije u potpunosti otporan na vodu. Najbolje karakteristike što se tiče vodootpornosti ima STIRODUR, te se iz tog razloga najviše i koristi za izolaciju temelja i ravnih krovova.

Kod postavlja izolacionog materijala po principu sendvič zida. Sa unutrašnje strane (između unutrašnjeg zida i izolacionog materijala) neophodno je postaviti parnu branu kako vlaga (vodena para)  iz unutrašnjosti objekta nebi dospela u izolacioni materijal. Spoljni zid mora biti odmaknut od izolacionog materijala  nekoliko cm, kako bi u slučaju prodora vlage kroz njega mogao da se suši, a da pri tom vlaga ne dođe u kontakt sa izolacionim materijalom.

sendvic-zid

 

Isti je slučaj i kada se krov izoluje sa unutrašnje strane, pre nego što se izolacija pokrije gipsanim pločama (što je najčešći slučaj), postavlja se parna brana.

izolacija-krova

 

Zašto je parna brana bitna? Topao vazduh može da zadrži više vodene pare nego hladan. Kada vazduhu temperatura opada, deo vodene pare prelazi iz gasovitog u tečno stanje, koristi se još i izraz kondenzuje. U zimskom periodu temperatura unutar izolacionog materijala opada od unutrašnje ka spoljnoj strani. Kada ne bi bilo parne brane vodena para bi se pri prolasku kroz izolacioni matereijal kondenzovala unutar njega, i narušila mu izolaciona svojstva. Došlo bi do pojave buđi, odnosno gljivica jer je vlažna sredina idealna za razvoj istih. Njihovo prisustvo može da bude veoma štetno po zdravlje ljudi. Kada su temperature mogo ispod nule, kondenzovana vlaga bi mogla da pređe u čvrsto stanje, da se zaledi, i da fizički ošteti materijal. Sigurno ste se sreli sa pričama tipa :” Ovaj ili onaj izolacioni materijal nije dobar zato što se raspada, buđavi ili jednostvno usahne, nestane….”.  Nijedan materijal za toplotnu izolaciju nije loš ako se pravilno postavi, tj. ako mu se obezbede odgovarajući uslovi.

Kod toplotne izolacije već sagrađenih objekata, izolacioni materijal se najčešće postavlja na spoljnu stranu zida i to je tzv. DEMIT fasada. U ovom slučaju spoljni završni sloj  u kombinaciji sa građevinskim lepkom i mrežicom štiti izolacioni meterijal od klimatskih uticaja (najviše od prodora vlage i mraza).

DEMIT

Najčešće se za ovaj način izolacije upotrabljva stiropor. Prikazaćemo nekoliko primera šta se događa sa stiroporom kada je izložen klimatskim uticajima. Nakon samo jedne oštrije zime, nezaštićen stiropor će izgledati ovako.

stiropor-ostecenje

Površinski sloj je toliko oštećen, pored toga što je promenjena boja, vidi se da se blagim povlačenjem prsta preko njega jednostavno rasprši u prašinu. Vremenom će se stiropor sve više degradirati i postajati sve tanji.

stiropor-ostecenje-prst

Koliko je spoljni sloj mekan i koliko je prašina sitna možete videti na narednoj slici. Blagim pritiskom možete ostaviti otisak prsta.

stiropor-ostecenje-otisak

Druga, jako bitna stvar je da ne sme da postoji prekid u izolaciji ili da su prekidi   minimalni, dakle potrebno je da obavija objekat u celosti. Prekidi u izolaciji , tzv. TOPLOTNI MOSTOVI (hladni mostovi), značajno umanjuju ukupan efekat izolacije. Daleko od toga da u tom slučaju  izolacija nema nikakvog efekta ali je ukupan učinak značajno umanjen. Pošto se izolacija uglavnom postavljavlja iz delova (stiropor, mineralna vuna, trska…) treba voditi računa da delovi budu što bolje spojeni, odnosno priljubljeni jedan uz drugi i da se ne mogu pomerati.

Česta greška kod sendvič zida je  slaganje izolacionih ploča jedne na drugu u toku zidanja, bez pričvršćivanja za zid.

sendvic-bez-pb-nepricvrsceno

 

Na narednoj slici je prikazan ispravan način postavljanja

 

sendvic-zid-tiple

 

Najčešći način postavljanja izlacije kod nas je sa spoljne strane , tzv. DEMIT. Razlog za to je adaptacija već sagrađenih objekata pa je najpraktičnije postavljanje izolacionog materijala spolja. Uglavnom je u tom slučaju izolacioni materijal STIROPOR, a često se koristi i KAMENA VUNA ili TRSKA.

Kod DEMIT fasade je vrlo bitno i kako je izolacioni materijal pričvršćen za zid. Kada je u pitanju stiropor, on se lepi građevinskim lepokom na cementnoj osnovi. Neophodno je da su izolacione ploče u potpunosti premazane lepkom ili da je lepak nanet po obodu ploče bez prekida i na nekoliko mesta u središnjem delu.

lepak-na-stiropor

 

Zašto je to bitno? Ukoliko to ne bi bio slučaj, spoljašnji (hladan) vazduh bi mogao da prodre između stiropora i zida, što bi dovelo da toga da  izolacioni materijal ima vrlo malo efekta, zid bi opet bio hladan.

 

lepak-na-stiropor-tackasto

 

Još jedna vrlo bitna činjenica vezana za DEMIT fasadu je da spoljni završni sloj često puca na uglovima oko prozora, što opet za sobom povlači probleme sa vlaženjem izolacionog materijala. Do pucanja dolazi zato što u tom delu usled varijacija temperature imamo skupljanje i širenje mterijala po dve ose. Ovaj problem se rešava postavljanjem  mrežice dijagonalno na svaki ugao.

demit-uglovi-prozora

This article has 377 Comments

    1. Poštovana Gordana,

      Sudeći po onome što ste opisali, tj. da je u pitanju stara vojvođanska kuća, postoji velika verovatnoća da je u pitanju vlaga koja u zid prodire iz zemlje. Naime, u vreme kada je građena nije postavljana nikavka hidroizolacija za prekid prodiranja vlage preko temelja u zid, u tom slučaju termoizolacija sa unuterašnje strane ne bi bila dobro rešenje, čak bi napravila i problem.
      Naravno da je moguće da je vlaga nastala kondenzacijom vodene pare iz prostorije. U tom slučaju bi bilo mnogo bolje da se postavi termoizolacija spolja, na temelj i na zid, opet bi trebalo izbegavati postavljanje termoizolacije sa unutrašnje strane.
      Svakako bi prvo trebalo utvrditi odakle vlaga potiče.

      s poštovanjem

      1. Spremam se za izvodjenje sendvic zida na kuci.Imam blok i ciglu.Zanima me sta je najbolja konbinacija(po vama) da stavim za termoizolaciju(kamenu vunu,mineralnu vunu,stiropor,stirodur….) i koju debljinu i dali mi terba parna brana.
        Unapred hvala.

        1. Poštovani,

          kada je u pitanju sendvič zid, možete staviti bilo koji od pomenutih materijala. Da li je potrebna parna brana ili ne zavisi od mnogo faktora ( material od koga je spoljni i unutrašnji zid, izolacioni material, klimatsko podneblje……). Pročitajte deo o sendvič zidu, mislim da je način postavljanja sasvim lepo objašnjen.

          s poštovanjem

          1. Poštovani,
            U fazi sam itrade kuće. Pala je odluka na sendvić zidove. Blok 25cm + 10 kamena vuna + 2 cm razmaka i cigla – malterisana. Čitajući forum vidim da se preporučuje postavljanje parne brane i otvora izmedju spoljneg zida i izolacije radi ventilacije. Moja pitanja su: Koji tip kamene vune mi preporučujete za izolaciju zidova? Da li je potrebna parna brana imajući u vidu sastav zida gore naveden? Gde, kako i koliko je potrebno napraviti otvore kako bi ventilirajući sendvič zid služio svrsi i kako te otvore zaštiti do ulaska insektata u kamenu vunu? Čak, čitajući forum vidim da je možda sve ovo jednostavnije ako se umesto kamene vune stavi stiropor. Da li sam u pravu? Ipak je kamena vuna paropropustna a stiropor ne.
            S poštovanjem.

      2. Postovanje,hteo bih da rarenoviram staru kucu koja je malterisana blatom sa unutrasnje strane zidova.Kako bih mogao izgletovati i okreciti zidove da li ste imali slicna iskustva hvala u svakom slucaju.

      3. Postovani, zivimo na 4 spratu (u nadgradnji)zgrade koja nije zavrsena spolja, zapravo sa spoljne strane nije ni izmalterisana. Izvodjac radova obecava da ce to zavrsiti, drugi stanari se ne bune, a nama kao jedinki je skupo da placamo skelu i majstora kako bi nam zavrsio spoljne zidove stana. Pojavila nam se vlaga unutra na spoljnim zidovima , iza namestaja i u gornjim uglovima (do plafona). Uradili smo stiropor ove godine (lepak, stiropor, mrezica, briv masa), na tim problematicnim spoljnim zidovima iznutra. Ali zidovi su na nekim mestima opet mokri. Kako resiti, molimo vas, dajte nam savet.

      4. zdravo, jedno pitanje ili savet?
        Zelim da u potkrovje stavim gips ploce,radi se o novoj gradbi,u potkrovje nalaze se spavace sobe,dali u kosoj delu dobro bi bilo da se ispod gips ploce da se na iste shine zastrafe ploce od stirodur 2cm da se sve to premaze lepkom i nanese zavrsni malter,ako ovo nevalja zelim neki drugi savet,blagodaram

    2. Gordana,ako vam treba resenje za sanaciju kapilarne vlage,postoji fantastican sistem nemacke firme KOSTER.Javite se firmi Best Invest u Zemunu,koja je zastupnik Kostera i problem je resen.Ja imam fantasticna iskustva snjima.Pozdrav

    3. Poštovani,

      Treba da radim podno grejanje u prizemlju. Pitanje na koje ne mogu da nađem odgovor je da li da stavim gradevinsku foliju na kondorin v4 koji je lepljen kao hidroizolacija pa onda preko folije da stavim stirodur 5cm ili da ne stavljam foliju?

        1. Ja sam stavio foliju na kondorin da bih zaštitio stirodur od isparavanja iz kondora. Posle sam preko kondora stavio građevnisku foliju pa preko nje alumonijumsku foliju i sve sam spojeve lepio trakom. Posle sam stavio armaturnu mrežu razveo cevi za podno i zalio košuljicom. Da li sam možda negde pogrešio odnosno da li može nastati neki problem zbog svega što sam postavio? Čuo sam da je ovako najbolje od jendog majstora ali da je jako dangubno pa retko ko to radi na ovaj način sa ovoliko najlona. Hvala pozdrav

          1. Pogrešio sam preko stirodura sam stavio građevinsku pa alu foliju a ispod stidorura do kondora samo građevnisku foliju. Poz

  1. Postovanje hteo bih da vas zamolim za pomoc.Vec 10 godina radim demit fasade nikada mi se nije desilo da naidjem na problem da fasada ispuca tj.da se odvoji od zida skoro sam radio jednu kucu iznutra komplet plafone sam oblozio stiroporom 5cm/n5 zati lepak mreza podloga i fasada,sto se tice plafona sve je ok al st se tice zidova u svakoj sobi su se pojavile pukotine i fasada je sva kao potkorustena i opada ako se malo jace udari.u jednoj sobici sam skinuo kompletnu fasadu koja je bila navucena na zid i odradio ponovo al se ponovo pojavio isti problem.Dali sam ja u necemu napravio gresku?? ili je do materijala molio bih za savet strucnjaka!!!!!

    1. Poštovani,

      Kada govorimo o fasadi podrazumevamo da je to spoljna strana objekta. Vi ste postavljali termoizolaciju na unutrašnjoj strani, to ne možemo nazvati DEMIT fasadom. Ono što ste opisali kao problem može da bude prouzrokovano uticajem više faktora. Može biti kao što ste vi spomenuli da je loš materijal, mada mislim da je to malo verovatno. Ako je već postavljen izolacioni materijal sa unutrašnje strane objekta generalno je bolje da bude zaštićen nečim drugim a ne mrežicom, lepkom i završnim slojem, preporučio bih gipsane ploče ili tome slično. Razlog zbog koga puca lepak sa unutrašnje strane može biti taj što spoljni zid trpi velike temperaturne promene jer nije izolovan sa spoljne strane, dakle leti se zid jako zagreva, a zimi jako hladi, te se samim tim skuplja i širi, tj. u žargonu rečeno “RADI”. Druga stvar je što postavljanjem izolacionog materijala sa unutrašnje strane imamo pojavu hladnih (termičkih) mostova, što opet utiče na različito skupljanje i širenje određenih delova konstrukcije objekta a uz to i različite (niže) temperature u tim delovima što može da dovede do pojave kondenzacije. Ono što još može da bude problem je pojava kondenzacije unutar skolpa zida u određenoj tački, što može da dovede, kada je jaka zima, do smrzavalja, a ovo kao posledicu da ima pucanje lepka koji je sa unutrašnje strane.

      s poštovanje

      1. Zahvaljujem Vam se na odgovoru.
        Mi smo vec razmestili namestaj malo drugacije i problem nam je delimicno resen. Ostalo nam je kao krajnje resenje da izolujemo temelj, sto i nameravamo u toku leta.
        Imate li predlog kako je najbolje da to uradiomo?
        Koju debljinu stirodura da postavimo i kako uraditi hidroiz\olaciju.?
        Da li treba da stirodur da tiplamo za temelj?
        Takodje ako cemo otkopavati temelj, do koje dubine bisnmo trebali da idemo?
        Sta je Vas predlog za hidro izolaciju?
        Kako na uradimo zavrsnu obradu? Da li da lepimop preko stirodura neki ukrasni stiropor ili lamen ili je to svejedno pa da sami biramo?
        Unapred Vam se zahvaljujemo na odgovoru i pomoci.
        Svaki savet nam je dobrodosao da ne bismo posao morali raditi jos jedom.

        1. Poštovani,

          kod izolacije temelja postoje mnoge stvari na koje bi trebalo obratiti pažnju. Stirodur bi u svakom slučaju trebalo da bude izbor. Međutim kada se postavlja ispod nivoa zemlje treba voditi računa o vlazi koja može da predstavlja problem. Ne preporučuje se lepljenje građevinskim lepkom na cementnoj osnovi jer vlaga može kapilarnim dejstvom da dospe iza stirodura i napravi probleme, kako tu tako i višlje u zidu. Neophodno je da se hidroizolacijom izoluje deo temelja koji će biti prekriven stirodurom i da ta hidroizolacija bude spojena sa horizontalnom hidroizolacijom koja koja je na spoju temelja i zida. Postoji mnogo proizvoda kojima se to može uraditi, na svakoj građari bi to trebali da imaju. Za hidroizolaciju su to različiti premazi na bazi Bitumena na koje se kasnije zagrevanjem lepi kondor i tome slično. Tek nakon toga se postavlja storodur koji bi trebalo zalepiti lepkom koji je kompatibilan sa hidroizolacijom.
          Da ne bih previše pisao, jer slika govori više od hiljadu reči, možete na linku koji se nalazi u nastavku videti kako je to urađeno na jednom stambenom objektu.
          U slučaju da imate još nekih nedoumica slobodno pitajte.

          http://www.podsvojostreho.net/vsebina/spletniki/vincent/drenaza-hise/4837

          s poštovanjem

      2. Postovani,
        Zanima me da nam date savet. Zelimo da kupimo stan,u tom stanu je radjena unutrasnja izolacija,stiropor-lepak-mrezica-lepak I preko toga je okreceno verovatno jupolom,u pitanju je stan u montaznoj zgradi u Kotoru. Moj suprug je skeptican jer nisu stavljene rigips ploce,pa izgletovano pre tog krecenja,nadam se da ste me razumeli. Zelela bih da znam da li bi moglo da se dogodi nesto poput brzog propadanja ili kao ovom majstoru da se prosto odvaja I puca ili koliko je to uopste zdravo tako? Hvala unapred,veliki pozdrav

        1. Poštovana,

          Ne bih rekao da može da dođe do propadanja, jedino može da dođe do fizičkog oštećenja ako se sa nečim udari.
          Sa aspekta termoizolacije, naravno da bi bilo bolje da je izolacija postavljena sa spolje strane.

          s poštovanjem.

  2. Postovani, na prizemnoj kuci izgradjenoj 2004. godine uradjena je termo izolacija. Juca je zidnan ciglom (supljom) 38cm, a vezivni amterijal je blato i krec. U kuci je postavljeno radijatorsko centralno grejanje i cevi su ispod parketa. Ispod parketa ej postavljena termicka izolacija sa stiroporom debljine 5cm/ 21g, Na ploci je takodje postavljen stiropor 5cm/21grm i preko njega iylivena kosuljica. Prosle godine ja oko kuce zalepljen stirpopo debljine 8cm/17g i uradjena je DEMIt fasada. Ove zime se pored spoljnih zidova pojavljuje kondez i budj u visini do 10cm od poda.Posebno na mestima gde je namestaj blize zidu – deciji kreveti sa fiokom i komoda za televizor. Temelj na kuci koji je spolja visok 60cm nije zatvoren. Za stiropor je postavljena aluminijumska lajnsa pocetna, ali negde ide malo iznad izolacije kuce, negde je tacno na izolaciji odstupanje je oko 5-6mm. Pretpostavljamo da je budj i kndenz izazvao toplotni most solja. Vereovatno bismo trebali da zatvrimo temelj, ali nas interesuje kao to da resimo i kada je to najbolje da uradimo. Razmisljali smo da pored tih zidova (spoljasnjih) provucemo u sobi bakarnu cev koju bismo spojili sa radijatorima da greje te delove zida i poda. Sta nam vi predlazete? Koji materijal da koristimo za izolaciju temelja?

    1. Poštovani,

      slažem se Vašom konstatacijom da postoji temički most u tom delu i zbog toga je zid tu hladniji. Posledica toga je da vazduh iz prostorije u kontaktu sa hladnim zidom menja temperaturu (opada mu temperatura) i zbog toga mora da otpusti deo vlage koja se kondenzuje na površini zida. Vlažna sredina je pogodna za razvoj buđi. Ne bih savetovao postavljanje cevi koja bi bila spojena na sistem za grejanje, jer je to samo maskiranje problema i ne možete biti sigurni da ćete ga tako rešiti. Viđao sam dosta slučajeva gde se i pored cevi od grejanja koje su postavljene po spoljnom zidu, a nalaze se iza plakara, pojavljuje buđ. Ako ste u mogućnosti, možete probati da napravite razmeštaj u sobi, kako ti delovi zida ne bi bili zaklonjeni nameštajem. Ako je prostorija dobro zagrejana, postoji mogućnost da to bude dovoljno, tj. da se i taj problematičan deo zida zagreje na dovoljnu temperaturu i da neće dolaziti do kondenzacije. Ako to ne bude dovoljno, uvek je moguće izolovati temelj sa spoljne strane, makar do nivoa zemlje, a po mogućstvu i u zemlji. Ja bih Vam to toplo preporučio. Kao izolacioni materijal preporučio bih STIRODUR, koji bi trebalo adekvatno ugraditi i zaštiti od vremenskih uslova i insekata.

      s poštovanjem

      1. Poštovani,
        Veoma sam zabrinut. Radio sam podno i tokom radova sam se konsultovao sa majstorima kojo važe za dobre. Savet sam dobio da ako ne žalim pare uradim na sledeći način. Da stavim na kondor najlon zalepim sve spojeve trakom, preko toga stirodur 5cm minimum jer je prizemlje, zatim preko toga da stavim obični građevisku foliju i da zamepim spojeve trakom, pa preko alu foliju za reflektovanje toplote, posle armaturnu mrežu, cevi za podno i da sve zalijem košulicom minimum 5cm debljine. Sad me zanima da li je moguće da zbog tog najlona što sam stavio ispod stirodura na kondor da zaštitim stirodur od isparavanje iz kondora da li je moguće da tu nastane kondenz ili neka vlaga pa da se to prenese i na pod i na zidove? Puno sam truda i para uložio. Prostor još nije useljen i nema spoljnu fasadu ali pri postavljanju gleta donji deo se dosta sporije suši. Da li je to znak da vuče vlagu iz poda na neki način i da li ima sa tim veze ti najloni što sam postavio? Unapred hvala. Pozdrav

  3. zdravo. stavio sam oko kuce (spolja) stiropor debljine 5cm 17gr. na plafonu je jedan deo karat tavan a drugi deo samo zelja nabijena tzv naboj. sta mi savetujete da stavim kao tavansku izolaciju? hteo bih da pojacam izolaciju oko kuce,razmisljao sam da na tu stvaim jos 5 cm ztiropora tako da to onda bude ukupno 10cm ili druga varijanta je da stavim preko tih prvih 5cm kamenu vunu od 5cm sta mi savetujete koja je bolja varijanta ? i da li uopste mogu tako da sikombinujem stiropor pa kamena vuna? takodje bih rekao da sam stavljao stiropor sa pocetnom lajsnom izdignutom jedno 5 cm od zemlje. da li bi trebalo i tu da stavim stirodur? jer sam na jednom mestu gde je namestaj nabijen primetio crno tj budj.. da li cu to resiti ako ispunim i taj deo ispod lajsne stirodurom? hvala

    1. Poštovani,

      što se tiče spoljnog zida ako već imate stiropor, možete dodati još stiropra koji ćete zalepiti na postojeći i obavezno tiplujte plastičnim tiplama koje će ga pričvrstiti za noseći materijal, zid. Da li je zid od cigle?

      Kada je u pitanju izolacija tavanske ploče, treba voditi računa o tome od kog materijala je ploča. Rekli ste da je u vašem slučaju zemlja osnovni materijal, ako stavljate neki od izolacionih materijala koji imaju veliku paropropustljivost, kao što je kamena vuna, neophodno je postaviti parnu branu na tavansku poloču pre izolacije. Ako bi ste postavljali stiropor mislim da bi ga bilo teško postaviti, problem bi bio kako ga zalepiti za tavansku ploču, jer mora biti pričvršćen i dobro zbijen. Bitna činjenica je i da li se tavan koristi ili ne, o tome morate voditi računa, kako ćete zaštiti izolacioni materijal.

      Što se tiče pojave buđi, savetovao bih prvo da probate da napravite mali razmeštaj u prostoriji, ako je to moguće, kako bi oslobodili problematičan deo zida. Da li možda imate merač relativne vlažnosti vazduha u kući i na koju temperaturu zagrevate prostorije. Često se dešava da je vlažnost povećana u prostorijama, jer se u zimskom periodu manje otvaraju prozori. Da bi vam bilo jasnije, pri temperaturi vazduha u prostoriji od 20C i vlažnosti vazduha od 55%, temperatura zida bi morala da bude 11C da bi se na njemu kondenzovala vodena para iz vazduha. Pri temperaturi vazduha od 20C i relativnoj vlažnosti vazduha od 80% već pri temperaturi zida od oko 16,5C doći će do kondenzavije vodene pare na njemu. Na kraju uvek vam ostaje izolacija temelja sa spoljne strane.

      s poštovanjem

      1. hvala na odgovoru! jeste zid je od cigle. e sad sto se tice tavana tu me zanima sta bi mi vi preporucili? ja sam nesto razmisljao da stavio mineralnu vunu 10 cm naravno pre nje parna brana i preko nje opet paropropusna vodonepropusna folija.. tavan se ne koristi mozda dva put godisnje kad sneg nekad naveje ispod crepa pa da se izbaci.. da li je mineralna od 10cm dobro resenje? da i grede poprecne vire tj vide se bar 15cm na tavanu tzv stolica..
        imam merac vlaznosti vazduha i on se krece u rasponu od 60-80 pri stalnoj temperaturi kuce od 23-24 stepena. probacu razmestaj mada ne verujem a ce to pomoci.. sobu provetravamo svaki dan cim ustanemo i jednom predvece.. prozori su pvc pa ih nekada i drzimo otvorene na jednu stranu stalno jer je vruce ..

        1. Ako ne koristite tavan što znači da ne morate da štitite termoizolaciu od mehaničkih oštećenja, mineralna vuna je zadovoljavajuće rešenje, ali bih ja preporučio bar 15cm debljine. U slučaju da morate da gazite po termoizolaciji preporučio bih da je zaštiite ili da se postavi tvrđa vuna, postoje posebne varijante kamene vune predviđene da nose teret koje se postavljaju na podove, ali ih svakako treba zaštiti.

        2. Poštovanje,
          Na vanjskom zidu zgrade sam htjela uraditi izolaciju stiroporom, ali postoji problem da neko od stanara ne pozove imspekciju. Zato mi je majstor predložio da uradim unutrašnji zid termo bojom koja ima isti efekat za izolaciju kao i stiropor. Malo sam čitala o tome i zaključujem da je ta termo boja više korisna za vlagu i plijesan koje ja nemam nikako. Zanima me da li će efekata biti priblizno isti kao i sa stirporom?
          Stan je u visokom prizemlju, a postavka stiropora iznutra ne dolazi u obzir zbog prostora.
          Zahvaljujemo na odgovoru.

          1. Poštovana,

            dobro ste pročitali i dobro je da ste proverili podatke u vezi termo boje. Ne može da bude isto termo boja i stiropor. Kakve god karakteristike da ima termo boja, ne može da se poredi sa stiroporom, jer će boja biti naneta u mnogo tanjem sloju nego stiropor.

            Najbolje bi bilo da se izoluje spoljna strana zida i da se čak pređe malo i na komšijske stanove. Još bolje od toga bi bilo da se čitava zgrada izoluje, što može biti problem jer ne žele svi stanari da ulažu u poboljšanje energetske efikasnosti i uslova života.

            Postavlja se pitanje zbog čega želite da izolujete zid? Da li je to zbog toga što vam se pojavljeje kondenzacija na zidovima, da li vam zimi bude hladno?

  4. Poštovani,
    unapred se izvinjavam ako ću delovati nestručno i ako će se moje pitanje ponoviti, ali s obzirom na to da nemam skoro nikakva iskustva, a da sam dosta literature pročitala na Internetu, htela bih pre investiranja u spoljnu izolaciju svoje kuće da se konsultujem sa Vama.
    Naime, pre nekoliko godina izolovali smo dva spoljna zida stiroporom debljine 6. Promenili smo sve prozore i spoljna vrata. Terasa i ulaz u kuću su zatvoreni pvc stolarijom. Kuća je od cigle i stara je preko 50 godina. Ove godine želela bih da izolujem i ostatak kuće i time završim sa toplotnom izolacijom, a da pri tome izolujem i tavanski prostor na pravilan način i izbegnem sve probleme vlage i nepotrebnog gubitka toplotne energije. Između tavana i kuće nije ploča nego grede sa trskom i malterom. Tavanski prostor se ne koristi. Kuća sada nema problem sa vlagom. Koji je Vaš predlog za izolaciju na tavanu i sugestije za spoljnu izolaciju kuce?
    Živim u Novom Sadu i za sada još nisam izabrala majstora za ovaj posao.
    Unapred se zahvaljujem.

    1. Poštovana,

      drago mi je da ste se javili i postavili pitanje. Izolacijom prestalih spoljnih zidova uokvirićete jedan deo priče oko termoizolacije. Savetovao bih da sa izvođačem radova dogovirite da se spoj između već postojeće izolacije i nove obavi propisno, preklapanjem mrežice minimalno 10cm.

      Kao što ste i sami zaključili izolacija tavana je veoma bitna u kompletnoj priči i mora se obratiti posebena pažnja i na debljinu izolacije koja će biti postavljena i na način kako će biti postavljena. Materijal od koga je napravljena tavanica i činjenica da li se tavan koristi ili ne, mogu drastično da utiču na cenu. Ako sam dobro razumeo sa tavanske strane su vidljive grede, a sa donje strane je postavljena trska preko koje je malter? Činjenica da se tavan ne koristi vam ide u prilog što se tiče finansija jer ne morate dodatno da štitite termoizolaciju od mehaničkih oštećenja sa tavanske strane, takođe možete postaviti izolacione materijele koji su mekši i samim tim jeftiniji. Preporučio bih postavljanje mineralne ili kamene vune u dva sloja, privim slojem bi popunili prostor između greda, a drugi sloj bi trebalo postaviti popreko u odnosu na grede. Ukupna debljina ova dva sloja ne bi smela biti manja od 15cm, ali bih ja preporučio i više. Iz razloga što se sa donje strane nalazi trska i tanak sloj maltera potrebno je pre izolacije postaviti parnu branu, koja mora biti neprekidna. Najčešće je to najlon, koji ako je iz više delova treba da bude spojen lepljivom trakom.

    1. Poštovani,

      predpostavljam da vas zanima prednost sendvič zida u odnosu na takozvanu DEMIT fasadu? Ovakav način izolacije ima nekoliko prednosti. Jedna se ogleda u činjenici da možete koristiti mekše termoizolacione materijale, jer nema velikog opterećenja, a oni su ujedno jeftiniji. Druga je činjenica da se između spoljašnjeg prostora i termoizolacije nalazi sloj građevinskog materijala (najčešće cigla) koji ga štiti od mehaničkih oštećenja mnogo bolje nego kod tzv. DEMIT fasade, a takođe je veći izbor različitih materijala koji daju objektu završni izgled sa spoljne strane. Treća prednost se odnosi na protok vodene pare u slučaju kada je sendvič zid izveden kao ventilirajuća fasad.

  5. Ppoštovani,
    Pre 8 godina postavljena mi je termoizolacija tzv. demit fasada. Izvedena fasada je lepak,stiropor, mrežica, tiplovi, lepak bavalit. Na zadnjem delu kuće koja je i najveća slobodna povrsina na kući ( prizemna kuća sa spratom duzine 13m i visine zida (izolovanog) 6m čitava izolaciona ploča (jer liči taj deo kuća na ploču jer ima 4 mala prozora) se odvojila od zida za 3-5 cm. zid na koji je fasada postavljana je bio sa fasakrilom. Imali mi pomoći da ponovo izolaciju povežem sa kucom bez rusenja i sve iznova. Preporucuju mi da penetriram izmedju stiropora i zida purpen a prethodno dok purpen ne poveze pritisnem izolaciju uza zid podupiračima.
    Prihvatam svaki savet.

    Unapred zahvalan

    1. Poštovani,

      možete li biti malo određeniji, opišite mi još jednom podrobnije situaciju? Ako sam dobro razumeo, izolacija se odvojila od zida na čitavoj zadnjoj strani kuće, dakle čitava površina sa zadnje strane kuće? Ako se odvojila, šta je druži da ne padne, nisam sugaran da sam dobro ražumeo? Možete li molim vas uslikati situaciju i poslati mi na e-mail
      srdjan@ekoneimar.com ili office@ekoneimar.com

      s poštovanjem

      1. Poštovani,
        u medjuvremenu sam problem rešio i to na sledeći način.
        Preko čitave površine zida sam na 5 mesta postavio fosne širine oko 25 cm i dužine 4 m tako što sam ih odozdo prema gore ankerisao za zid. Ankerisanje sam radio tiplovima i brezonima kojima sam potom fosne privlačio ka zidu a samim tim i izolaciju. Kad sam poslednju fosnu postavio na zid ponovo sam dotegao brezone kako bih do maksimuma privukao fosne ka zidu. Kada više nije bilo prostora za privlačenje izolacije pristupio sam bušenju rupa na svakih 25cm u redu u na svakih 50cm rastojanja izmedju redova. u te rupe sam ubrizgavao niskoekspandirajući lepak za stiropor. potom sam postavljao tiplove za stiropor dužine 15cm preko fasade u redove izmedju redova lepka za stiropor. ukuopno sam ugradio 200 tiplova i ubrizgao 4 boce od oko 800ml niskoekspandirajućeg lepka za stiropor.. Otvore (rupe ф10) kroz koje sam ubrizgavao lepak sam zatvorio sa TKK BT lepkom da b ih dobiuo zaptivenu površinu.. Na< kraju čitav zid mi je ostalo da predjem nekim fasadnim završnim sloje.
        Pozdrav svima

  6. POTREBNO MI JE VASE STRUCNO MISLJENJE…ZELIM IZLAZ NA FRANCUSKI BALKON (80cmX2.60) DA ZATVORIM,STO JEFTINIJE DA PRODJEM…DA IZBIJEM PVC VRATA,UMESTO DA SAZIDAM ZID HOCU PRVO IZNUTRA KA SPOLJA -GIPSANA PLOCA,ROSTILJ PA STIROPOR OPET VLAGOOTPORNA GIPSANA
    PLOCA PA PREKO NJE FASADNI STIROPOR,MREZICA,LEPAK,BAVALIT…JEL MOZE OVAKO ,MOLIM ODGOVOR PUNO MI ZNACI..UNAPRED ZAHVALAN

    1. Poštovani,

      možete na mnogo načina to da uradite, jedan od njih je ovaj koji ste naveli. Savetovao bih da obratite pažnju na to od kog materijala pravite tzv. roštilj zbog čvrstine jer to ipak treba da bude bezbedno. Bilo bi dobro da se sa unutrašnje strane između izolacionog materijala i gipsane ploče postavi parna brana.

      s poštovanjem

      1. Poštovani…Nisam u mogućnosti da uradim spoljnu izolaciju zidova iz više razloga, zbog toga razmišljam o unutrašnjoj izolaciji zidova stirodurom 2 cm. Znači kuća je spolja izmalterisana kao i iznutra ,zidana je klasičnim blokovima(crvenim)…Planiram da na dva unutrašnja zida koji su izloženi ka spolja stavim lepak ,stirodur,lepak,mreža,lepak abrib, dok na dva preostala pregradna zida samo lepak,mreža,lepak,abrib…Da li ću nešto postići po pitanju toplote leti i hladnoće zimi.Da napomenem da drugi sprat na kome živim nema vlage jedimo se u jednoj sobi zimi kada su niske temperanure na zidu iza regala pojavljuje led koji se kasnije izgubi…Hvala unapred

        1. Poštovani,

          najbolje bi bilo ako možete spolja da postavite izolaciju, ali šta je tu je.
          Što se tiče uštede na grejanju , teško da ćete imati bilo kakvog efekta ako postavite samo 2cm ,a tu je toplotni most sa gornje i donje strane jer postavljate iznutra izolaciju.
          Verovatno da se neće pojavljivati led unutra, ali je moguće da će iza stiropora da mrzne.

          s poštovanjem

  7. Poštovani,

    Potrebno mi je stručno mišljenje u vezi hidro izolacije objekta.
    Naime u kući u kojoj živim pre 7-8 godina pojavila se vlaga na spoljnom zidu (zid nema nikakvu termo izolaciju). Vlaga se pojavila samo na jednoj strani zida kuće. Odradili smo drenažu, tj. iskopali kanal paralelan sa zidom dubine do 1,5 metara i napunili ga tucanim kamenom. Mislili smo da je problem vlage time rešen, međutim pre godinu dana se opet pojavila vlaga na spoljnom zidu, sada je to preraslo u dve poveće “fleke”.
    Zanima me koje bi po vašem mišljenju bilo najbolje trajno rešenje za sprečavanje vlage da dođe do zida. Inače kuća je građena 50-ih godina.

    Hvala unapred

    1. Poštovani Ilija,

      Vlaga na zidu može da se pojavi iz dva razloga:
      Prvi je u vidu kondenzacije na hladnoj površini termički ne izolovanog zida, to može biti na bilo kom delu zida.
      Drugi je kapilarnim dejstvom preko temelja ukoliko ne postoji prekid između temelja i zida. Ako je kuća stara, moguće da u to vreme nije postavljen kondor na temelj pre početka zidanja. Ako je i postavljen, a kažete da se vlaga pojavljuje na dva mesta moguće je da je na neki načein oštećena hidroizolacija.

      s poštovanjem

  8. Poštovani,

    Imam jedan problem sa izbačenim zatvorenim balkonom. Sa lijeve strane balkona je zid od siporeksa debljine 12,5 cm koji na vanjskoj strani ima premaz od hiroizolacije i 3 cm stiropora. više nisam mogao staviti zbog susjeda. Prednja strana balkona je betonski zid koji nema nikakvu izolaciju sa vanjske strane. Sa unutrašnje strane je postavljen stiropor debljine 5 cm. iznad tog zida je PVC stolarija koja dobro dithuje. Na desnoj strani zida je također PVC prozor ispod kojeg je stavljena PU pregrada debljine 3 cm i nakon nje je sa unutrašnje strane stavljeno još 5 cm stiropora. Dakle na desnoj strani postoji dio zida koji je također sa vanjske strane neizoliran i PVC prozor ispod kojeg je PVC okvir sa PU pregradom. Strop koji je ujedno pod balkona iznad mene koji je također neizoliran sa vanjske strane je izoliran sa unutrašnje strane slojem stiroporaod 5cm. Pod koji je ujedno strop balkona ispod mene nije izoliran niti sa jedne strane već je samo stavljen parket. Stražnja strana te sobice od balkona koja gleda prema ostatku stana je zatvorena sa knaufom debljine 8 cm i ipunjenim sa granuliranim stiroporom. Postoji jedan manji radijator na centralnom grijanju u toj sobici. Sve to je bilo napravljeno od strane “majstora” koji očigledno nemaju pojma o ničemu jer sada mi je taj dio balkona relatvino hladniji 2 stupnja celzijuseva u odnosu na ostatak stana. Međutim već problem je to što se tijekom noći dok se u tom dijelu balkona koji je pretvoren u manju sobicu od cca 6 metara kvadratnih skuplja dosta vlage. Preko noći vlaga u zraku zna doći i do 90 %. Za sada ne vidim nigdje da se navlažio dio zida ili stiropora ali se bojim da se iza stiropora stvaraju gljivice ili da slučajno čak i beton propada.Molim Vas da mi u skladu sa navedenim opišete što bi po vama bilo najbolje napraviti po svim dijelovima sobe kako bi se u njoj mogla normalno provesti noć s obzirom na razinu vlagei temperature i kako bih bio siguran da materijal ne propada.

    1. Poštovani,

      drago mi je da ste se javili i hteo bih da vam se zahvalim. Prvo bih se osvrnuo na pojam relativne vlažnosti vazduha, naime, procenat relativne vlažnosti vazduha je u direktnoj vezi sa temperaturom istog. Što je temperatura vezduha veća, veća je i količina vodene pare koju može da zadrži. Kada vazduh temperature recimo 22C i relativne vlažnosti 55% promeni temperaturu na primera radi 20C njegova relativna vlažnost će biti veća, jer on ne može da zadrži istu količinu vodene pare kao topliji. Dakle, činjenica koju ste naveli da vam je terasa hladnija sa sobom povlači i veću relativnu vlažnost vazduha u toj prostoriji. Mene više brine razlog zbog koga je ta prostorija hladnija, jer ste naveli da je grejete radijatorom. Uzrok može biti u nedovoljno dobro postavljenoj izolaciji odnosno u prevelikim toplotnim gubicima. Trebalo bi proveriti na koji način je stiropor postavljen sa unutrašnje strane, da li je lepljen ili tome slično? Da li postoje hladni mostovi na spojevima i da li je debljina izolacije dovoljna? Rekli ste da vas brine da se iza stiropora stvaraju gljivice a do toga može doći samo ako izolacioni materijal nije dobro postavljen.

      s poštovanjem.

  9. Postovani: Zivim u stanu u zgradi sa 4 stana. Polovina zgrade je stavljena termo izolacija stiropor. Moja polovina nije i imam u planu to da uradim u naj skorijem roku. Imam nekoliko pitanja: Hteo bih da stavim izolaciju od 8 cm stirodura grafitnog. Vec sam se raspitao kod majstora al on kaze da taj stirodur ne valja jer se topi. Bolje da stavim obican stiropor od 8cm. Molim vas dali mozete da mi objasnite razliku i sta je stvarno bolje da stavim . Drugo pitanje :Komsija iznad mene nije u situaciji finansiskoj da uradimo zajedno fasadu a ja ne mogu njega da cekam dal ce i kad ceda radi Kakav je rizik da uradim samo svoj deo. Ja sam inace u visokom parteru. Hvala unapred

    1. Poštovani Aleksandre,

      Razlika između običnog stiropora i onog koji u sebi ima dodat Grafit je u termoizolacionim karakteristikama. Ovaj drugi ima oko 15-20% veću toplotnu otpornost, dakle bolja je izolacija za istu debljinu. Što se tiče komentara od strane majstora koga ste konsultovali….kao i svaki drugi izolacioni materijal, ako mu se ne obezbede odgovarajući uslovi naravno da može da dođe do propadanja i oštećenja. Moj vam je savet da stavite na papir da li je bolje uzeti 8cm grafitnog stiropora ili 10cm običnog jer će otpirlike imati iste izolacione karakteristike. Zbog toga što postavljate stiropor samo na deo spoljnog zida zgrade, treba voditi računa da sa gornje strane bude zaštićen od prodora vlage.

      s poštovanjem

  10. Pozdrav,
    Prvo da vas pohvalim na izuzetno preciznim odgovorima. S toga se i meni javi zelja da postavim pitanje.
    Zivim u zgradi, peti sprat, nadogradnja (ako je bitno). Zidovi su od siporeksa. Stan je takvog izgleda da je bilo moguce i uradjena je izolacija (pre 8-9 godina) od 8cm stiropora sa spoljne strane u dve sobe (zbog terasa). U najvecoj sobi je uradjena izolacija stirodurom (1cm) sa unutrasnje strane, stavljena mrezica, sloj lepka, glet, viteks boja. Sa gornje strane plafona (ploce) je postavljen stiropor 12cm. Od prosle godine mi se pojavljuje vlaga po plafonu, nekih 15-tak cm od spoljnog zida i sa donje strane stirodura bukvalno curi voda (zimi). Na jednom delu zida kompletan stirodur se odvojio od zida (ali tu ne curi voda). U planu sam da za koji dan skinem taj stirodur, da vidim u kakvom je stanju zid i u nedoumici sam sta sada uraditi. Zamalo da zaboravim, na tom zidu su mi i cevi od grejanja, uz plafon i radijator (ispod prozora). Te cevi su odmaknute od zida nekih 1,5cm i majstori iza tih cevi nisu postavljali izolaciju. Sta mi je ciniti?

    Hvala unapred

    1. Poštovani Kristijane,

      izvinjavam se što Vam nisam odmah odgovorio, bio sam na odmoru sa porodicom. U vašem slučaju bih rekao da je to klasičan slučaj hladnog (termičkog) mosta zbog čega dolazi do kondenzavije vodene pare na hladnim površinama . Koliko sam uspeo da shvatim postavljena je termoizolacija na tavansku poluču sa spoljne strane dok je zid izolovan sa unutrašnje strane. Cilj je da se izbegnu prekidi u termoizolaciji a upravo je prekid nastao delimičnom izolacijom sa spoljne strane a delimično sa unutrašnje. Primetio bih još da je 1cm stirodura zanemarljivo mala izolacija, preporučio bih barem 8cm. U članku pod nazivom “Termički most (toplotni most-hladan most)” možete pogledati ilustracije i biće vam sigurno jasnije o čemu se radi. Možete pokušati da izolujete plafon sa unutrašnje strane makar u delu koji se graniči sa spoljnim zidom i tako nastavite izolaciju koja je sa unutrašnje strane zida, to bi moglo da ublaži efekat hladnog mosta. U donjem delu zida koji je izolovan sa unutrašnje strane takođe imate hladan most jer je podna ploča u tom delu hladna pa hladi i deo zida sa unutrašnje strane što izaziva pojavu kondenzata. Kada kondenzat smrzne građevinski lepak je slab i lako puca.

      Nadam se da sam pomogao, ukoliko imate još nekih nejasnoća slobodno me kontaktirajte.

      s poštovanjem

      1. pozdrav,

        naravno da su mi vasi saveti od pomoci. Evo sada da opisem ono sto sam zatekao kada sam skinuo stirodur i sta sam zamislio da uradim, pa ako gresim slobodno mi dajte predlog.

        Skinuo sam stirodur sa zida, tacnije od malo ostrijeg pogleda sam je spao sa zida. Zid nije ni malo u losem stanju, osim na delu ispod prozora. Naime, ispod prozora su 3 bloka siporeksa i izmedju njih ne postoji nista, nikakva masa, malter, lepak…., bukvalno nista. Mislim da je voda vremenom prolazila ispod prozora u taj prostor, ledila – otapala se i prodirala u sobu. Porucio sam prozor (PVC), napunio te rupe izmedju siporeksa lepkom za plocice. Mislim da cu taj problem sto lije voda u sobu resio (nadam se).

        Sledece sto sam zamislio jeste da stavim stirodur na spoljni zid i nekih 20-25cm da predjem na susedne zidove i plafon, da izbegnem hladni most. Sto se tice hladnig mosta sa ploce poda, jedino sto bih mogao je da malo isecem parket i da izmedju parketa i zida uvucem izolaciju.

        Valjda je ovo do sada OK.

        Ostaje mi nejasno sta da radim sa delom zida gde mi se nalaze cevi od grejanja. Cevi su na 1cm od zida. Da li je tu potrebna izolacija (prethodni majtori nisu iza cevi nista stavljali)?

        Drugo nejasno: S obzirom da je vas predlog da se postavi stirodur od 8cm, to mi smanjuje prostor u sobi (a jako je bitan). Imate li predlog koji izolacioni materijal bih mogao da postavim a da mi zauzme manje prostora?

        Mozda sam preopsiran sa pisanjem, ali ako ovo sam ne resim – nece ni majstori.

        Hvala unapred

        1. Poštovani,

          Sa spoljne strane možete staviti stiropor jer je znatno jeftiniji od stirodura a karaktirsitke su mu za 15-tak % lošije, čisto gledano sa aspekta racionalizacije troškova. Postavljanje siropora sa prelaskom na susedne zidove bi trebalo da pomogne u određenoj meri. Međutim, isecanje parketa i postavljanje izolacije mislim da neće pomoći.

          Kod cevi je očigledno da nećete moći da postavite izolaciju bez nekih većih zahvata na cevovodu.

          Svi izolacioni materijali imaju približno iste karakteristike u pogledu toplotne otpornosti, tako da jedino što bih mogao da predložim je da stavite stirodur manje debljine jer on ima nešto veću toplotnu otpornost.

          s pštoavnjem

  11. Pozdrav , zamolijo bih Vas za savet posto sam u dilemi kako da najefikasnije izolujem tavanicu prema tavanskom prostoru koji se nece koristiti. Da napomenem da je rec o novogradnji i da je tavanica od fert gredica , ispune i armiranobetonske ploce iznad koje se nalazi klasican krov pokriven crepom.Posto je rec o maloj kuci cena nece biti problem samo da bude sto bolje izolovano i ako je moguce da traje sto je moguce duze. Hvala i pozdrav

    1. Poštovani,

      na osnovu činjenice da se tavan ne koristi, zaključio bih da možete staviti bilo koji izolacioni materijal. Preporuči bih minimalnu debljinu od 15cm. Ipak treba voditi računua pri postavljanju da se izolacioni materijal ne ošteti i ostaviti mogućnost hodanja po tavanu u slučaju potrebe.

      s poštovanjem

  12. Postovani, zeleo bih da vas zamolim (posto i mene ceka pomaganje bratu oko stiropora)da mi pojasnite pricu oko parne brane. Svi casopisi i sajtovi govore da sistem izolacije treba da je paropropusan a sa druge strane trazi se ugradnja parne brane. Malo me zbunjuju te dve stvari. Da li sistem treba ili ne treba da propusta paru?druga stvar koju nisan shvatio je da li se oko vrata ,prozora i ostalih dodira stiropora sa stolarijom ugradjuju dilatac.profili ili se
    to puni silikonom.mozete li mi dati neki link gde su sve te stvari objasnjene, mislim za pocetnika kao sto sam ja. Hvala na pomoci.

    1. Poštovani,

      Problematika oko paropropusnosti sklopova izolovanog zida je veoma kompleksna materija. Za svaki tip konstrukcije zida je neophodno obaviti proračun toka vodene pare i uslove za nastanak kondenzacije i blagovremenog isušivanja jer svaki građevinski materijal ima sebi svojstvene karakteristike u vezi sa paropropusnošću. Nije isto da li mineralnu vunu postavljete sa spoljne strane na zid od cigle i recimo da je postavljate u zid montažne kuće. Cigla ima mnogo veću otpornost prolasku vodene pare nego iverica ili gipsana ploča (koje se nalaze sa unutrašnje strane u montažnoj kući). Dakle, vodena para mnogo teže prodire kroz zid od cigle, nego kroz gipsanu ploču što znači će mnogo manje vodene pare moći da se kondenzuje u konstraukciji zida od cigle. Sa druge strane kroz gipsanu ploču može da prođe velika količina vodene pare i ista bi mogla da se kondezuje u kontrukciji u mnogo većim količinama, a naročito u izolacionom materijalu. Zbog toga je u konstrukciji zida montažne kuće neophodno postaviti parnu branu između iverice i izolacionog materijala. Ista je situacija kada je u pitanju izolacia krova sa unutrašnje strane. Ovde se takođe postavlja parna brana sa unutrašnje strane do izolacionog materijala, dakle između termoizolacionog materijala i recimo gipsanih ploča.
      Spoljna starana mora da bude paropropusna kako bi se u slučaju kondnezacije vodene pare omogućilo blagovremeno isušivanje.
      Različiti izolacioni materijali imaju različutu paropropusnost te i to utiče na činjenicu da li je potrebna ili ne parna brana.
      Dakle, da rezimiramo, ne treba da vas bune oprečne informacije koje dolaze do vas u vezi parne brane, jer su ….koliko god to smešno zvučalo, uglavnom tačne.

  13. Postovani,
    Zelela bih da Vas zamolim za savet sta je bolji u odnosu na termoizolacije pri gradjenje kuci – dali sendvic zid sa demit fasadu ili jedinacni zid i demit fasadu. Imeno, hteli smo da gradimo sa sendvic zid i dodati 10 cm stiropor radi bolja izolacija, no savetovali su nam da to bi moglo rezultirati u pojava vlage na unutrashnje zidove i da je dovolno graditi samo sa jedan blok cigle i 10 cm stiropor. Molim Vas za odgovor koi su prednosti i slabosti na sendvic zid sa demit fasadu. Hvala Vam puno.
    Pozdrav

    1. Poštovana,

      dodavanje još jednog sloja izolacije na postojeći sendvič zid bi trebalo raditi samo ako ne postoji drugo rešenje. Ako već gradite od početka kuću, bolje je ili odmah staviti deblju izolaciju u sklopu sendvič zida ili graditi klasično, blok ili cigla i spolja DEMIT. Nešto je skuplja varijanta sendvič zid u osnosu na DEMIT, preporučio bih da za razliku u ceni između sendvič zida i DEMIT fasade stavite deblju izolaciju u vidu DEMIT fasade.

      s poštovanjem

  14. postovani.
    jos samo jedan detalj ako dozvolite.ovo ste sjajno objasnili samo ako mi dozvolite(ako sam dobro shvatio)parnu branu stavljamo iznutra da para ne kondenzuje na izolacionom materijalu i da zbog toga ne zaledi ili budja.ali ako(mislim kad se lepi stiropor sa spoljasnje strane,spoljasnja fasada)vodena para prolazi kroz stiropor i lepak zar se nece kondenzovati i zaledite na fasadi i ostetiti je kada je ispod nule.molio bih vas i da mi razjasnite nedoumice oko zaptivanja stiropora oko vrata,prozora i rogova(greda)sta da ubacim u zazor?sta vi savetujete?dilatacioni profil sa samolepljivim trakom ili neki silikon ili sta se vec stavlja.hvala na odgovorima.

    1. Poštovani,

      stiropor ima mnogo veću otpornost prolasku vodene pare (mala paropropusnost) od tzv. mekih izolacionih materijala kao što je pomenuta mineralna ili kamena vuna, te je i vodena para koja kroz njega prođe neuporedivo manja. Takođe, građevinski lepak kojim se lepi stiropor i materijal od koga je sazdan zid takođe učestvuju u pružanju otpora prolasku vodene pare.

      Što se tiče zaptivanja spoja stiropora i prozorskog okna, savet je da to ne bude urađeno čvrstim materijalom, jer se različiti materijali ponašaju različito pri varijacijama temperature, neki se skupljaju i šire više a neki manje. Pre lepljenja stiropora poželjno je zalepiti zaptivni materijal koji se lepi na štok prozora i na okolni zid. Lepi se silikonom, a meterijala ima na svakom dobro snabdevenom stovarištu građevinskog materijala.
      Evo nekoliko linkova da bi bilo jasnije o čemu pričam:

      http://www.foursevenfive.com/index.php?main_page=index&cPath=70_112
      http://uphillhouse.wordpress.com/2010/11/23/window-installation-begins/
      http://www.peterwarm.co.uk/week-12-a-lot-to-cheer-about/

      Nakon toga, pri lepljenju stiropora koji treba da izoluje deo zida koji je oko prozorskog okna preporučio bih postavljanje sunđeraste trake koja je sa jedne strane samolepljiva i nakon odlepljivanja se širi i zaptiva prostor između stiropora i prozora. Pri tome stiropor ne treba da bude prislonjen do okna, jer će pomenuta traka da se raširi i popuni prostor. Nakon toga je poželjno traku zaštiti silikonom, i njega ima na bolje snabdevenim stovarištima, preporučio bih proizvođača SIKA.
      Evo još jednog linka kao primer

      http://arlingtonpassivehouse.wordpress.com/2011/09/13/passivhaus-window-install-demo/

  15. postovani!
    potrebno mi je vase misljenje u vezi ternoizolacije.planiram ugradnju kamene vune na fasadi ali da li da stavim pocetnu lajsnu ili ne?kolega kaze da je ona hladan most posto spaja zid(na koji se lepi vuna)sa fasadom i da je treba izbaciti kaze nasao je na nekom sajtu.potkrovlje planiram da uredim za sina ,znaci za stambeni prostor.potkrovlje nije omalterisano,uvedena je struj
    a i voda.na betonsku plocu bih zalepio ,lepkom za stiropor,stiropor ili stirodur i preko toga lepak i mrezicu i sve prekrio kosuljicom.da li pre toga da stavim parnu branu na beton?sta predlazete?izmedju rogova umesto mineralne vune(ona namotana u rolne)ubacio bih kamenu pa preko toga bih isao mineralnu vunu i gips ploce.da li bi to funkcionisalo bez kondenzacije i budji kao stambeni prostor?ili bi to trebalo uraditi drugacije?

    1. Poštovani,

      početna lajsna ima višestruku ulogu. Prva je da služi baš kao početna lajsna, tj. ona treba da bude postavljena vodoravno i služi kao ravnanje pri postavljanju termoizolacionog materijala. Druga ugola je da služi kao okapnica, jer ima takav oblik da sa spoljne strane ima jedan zub koji je niži od ostatka lajsne i sprečava da voda koja se sliva niz fasadu dođe iza izolacionog materijala. Treća uloga je da je to odlična mehanička zaštita od oštećenja ruba fasade. Sa druge strane može se reći da predstavlja termički most, ali je to kranje zenemarivo u odnosu na štetu koju možete imati ako je ne postavite.

      Što se tiče potkrovlja i izolacije betonske ploče, možda i nije neophodno da postavljate termoizolaciju ako se u prostoru ispod boravi,tj. ako je ispod grejan prostor, jer nema neke svrhe osim zvučne izolacije. Ako je i postavljate neka obavezno bude stirodur, nije neophodno da ga lepite na ploču, poređajte ga po ploči, stavite PVC foliju preko i prekrijete košuljicom ( dakle bez lepka i mrežice).

      Izolacija krova u svakom slučaju treba da bude kamena ili mineralna vuna, jedino što niste spomenuli je parna brana koja bi trebalo da dođe pre gips kartnoskih ploča. Ono što bih još predložio je da ukrstite dve pomenute izolacije, tj. postavite kamenu vunu između rogova, zatim popreko na rogove postavite nosače za gips kartonske ploče između kojih će doći opet sloj izolacije, pa parna brana pa gips kartonske ploče. Time ćete umanjiti uticaj toplotnih mostova jer su rogovi mnogo lošija izolacija od kamene vune. Na ovom linku možete pogleda ti način postavljanja http://www.knaufinsulation.rs/sr/kosi-krov

  16. Zdravo,
    pročitao sam dosta odgovora koje ste uputili čitateljima, moram vam se zahvaliti, reći da se jako precizni, želite pomoći i pružiti najbolju pomoć ali u tome svemu nisam pronašao adekvatan odgovor za sebe pa bih vam i ja postavio pitanje, zatražio vaš savjet i po vama najbolje riješenje za moj slučaj.

    Radi se o tavanskoj izolaciji.
    Zbog površine kuće koja je oko 180m kvadratnih trebao bih izolirati tavansku ploču koja AB ploča i debljine je 16 – 17cm.
    Nisko je potkrovlje, podaskano je i postavljena je paropropuna vodonepropusna folija, neće biti stanbeno ali se vjerovatno hoću penjati da odložim neke stvari.
    Čime je najbolje da je izoliram, stiropor ili staklena vuna i koja debljina?

    Hvala unaprijed.
    Sa poštovanjem.

    1. Poštovani,

      Ukoliko planirate da koristite tavanski prostor moraćete da zaštitite termoizolacioni materijal od oštećenja, bilo da je staklena,kamena vuna ili stiropor, stirodur. Možete koristiti bilo koji od pomenutih, samo je bitno kako ga postavite.
      Ako koristite neke od mekih materijala, recimo staklenu vunu, poželjno bi bilo postaviti roštilj od drveta između koga bi postavili izolaciju i preko daske ili OSB ploče po kojima bi se moglo gaziti, isti je slučaj i sa stiroporom.
      Ako koristite neke od tvrdih materijala kao što je stirodur ili tvrda kamena vuna koja je predviđena za podove onda vam nije neophodan roštilj dovoljno je postaviti daske, ploče od iverice ili OSB ploče kako se materijal nebi mogao oštetiti.
      Još jedna bitna činjenica, ako koristite kamenu, mineralnu ili staklenu vunu, poželjno bi bilo da pre njih postavite parnu branu na tavansku ploču i da vodite računa da nema prekida. Dakle, ili veliki komad ili da budu dobro zalepljeni delovi.
      Ako koristite stiropor ili stirodur, trebalo bi ih zalepiti lepokom za stiropor.

      Pročitajte članak pod nazivom TERMIČKI MOST, gde je objašnjeno kako eliminisati taj problem na tavanu ako.

      Što se tiče debljine, minimum je 14cm, ako gledamo trenutni standard, ja bih u svakom slučaju savetovao najmanje 15cm.
      Ukoliko imate još nekih nedoumica ili pitanja, slobodno me kontaktirajte.

      s poštovanjem

      1. Poštovani, bio bih Vam jako zahvalan ukoliko bi mi pomogli u izboru materijala a oko čijeg izbora jako dugo razmišljam. Naime, renoviram dedinu kuću u selu i stigao sam do verande koju ću da zatvorim (zastaklim). Pošto u toj kući ne nameravam da provodim veliki deo vremena ne bih da ulažem ni preterno veliki novac (koji uzgredbudirečeno ni nemam :).
        Uglavnom, krov je od salonita a moja ideja je da površine između greda popunim nekim materijalom i pričvrstim za letve na kojima stoji salonit a koje su (letve) debljine 5 cm.
        Salonit je, koliko sam primetio, po kisnom vremenu vlažan i odozdo.
        Moje pitanje je dakle sledeće: Da li da za “podšivanje” koristim stiropor, stirodur, vodootporni rigips, OSB ploče ili nešto sasvim drugo?…i na koji način?
        Napominjem da mi vrhunska izolacija nije prioritetna pošto će i zastakljeni deo biti jednostruk, više se brinem oko izbora materijala koji bi podneo kako vlagu salonita koja se opjavljuje i odozdo (pretpostavljam da se isti natopi) tako i više temperature salonita koje nastaju u letnjim danima (istina, veranda je na severnoj strani).
        Radujem se zaista vašem odgovoru, jer sam baš u nedoumici!
        Hvala unapred,
        Milan

        1. Poštovani,

          vlaga je uvek prloblem i treba je sprečiti da dodje do izolacionog materijala. Ako sprečite vodu (vlagu) da dođe do izolacionog materijala, onda možete da koristite koji god materijal želite ili vam je najpristupačniji.

          s poštovanjem

  17. Postovani,
    molila bih Vas za savet. U nov stan smo se uselili pre 4 godine. Oo pvc prozora je ispucala ivica zida, postoje puotine i rupe tao da provejava vazduh kroz zid. I sa unutrasnje strane zida i spolja je ista pukotina. Kako to sanirati i sta je uzrok?
    Najlepse se zahvaljujem. Srdacan pozdrav.

    1. Poštovana,

      predpostavljam da je u pitanju sastav prozora i fasade sa spoljne strane i prozora i maltera sa unutrašnje strane objekta? Ne mogu sa sigurnošću da tvrdim šta je uzrok, ali mogu da predpostavim.
      Jedan od razloga bi mogao biti da kada je postavljan prozor moguće je da ga nisu učvrstili dobro. Obično majstori postave prozor tako što ga drvenim kajlama iznivelišu u predviđenom otvoru, a zatim ga šrafovima pričvrste za okolne zidove. Potom dolazi na red pur pena, kada se pur pena osuši skidaju se kajle i trebalo bi i ta mesta zatvoriti pur penom. U žurbi ili iz nekog drugog razloga moguće je da nešto od toga nije urađeno. Recimo da nisu postavili šrafove, dovoljno je da promaja zalupi prozor malo jače i da ga razdrma, naravno milimetri su u pitanju. Zatim fasada koja je postavljena spolja,direktno dodirujući prozor, ispuca na spoju sa prozorom i eto problema, ista stvar je i sa unutrašnje strane. Uzrok može biti i činjenica da se različiti materijali različito ponašaju pri varijacijama temperature. Poželjno bi bilo da pukotine ispunite, tj. zatvorite nekim elastičnim materijalo, postoje silikoni baš za tu namenu, preporučio bih Sikine proizvode.
      Proverite takođe i da li su prozori učvršćeni šrafovima za otvor, te i to uradite ako je neophodno.

      s poštovanjem

  18. Postovani.
    Radio sam bavalit na unutrasnjim zidovima kuce. Na jednom zidu je doslo do toga da mi je nestalo materijala sto je prouzrokovalo cekanje od dva dana za nastavak radova i sada se taj spoj poznaje postoji li neko rijesenje za otklanjanje tog problemcica .
    unapred hvala

    1. Poštovani,

      kada je u pitanju Bavalit, osnovi problem je taj koji se desio u vašem slučaju. Dakle, ako se sloj gde ste stali sa nanošenjem osuši pre nego što nastavite sa nanošenjem, prelaz će se videti. Ako ne želite da se vidi prelaz, predpostavljam da bi najbolje rešenje bilo da se skine sve sa tog zida pa ponovo nanese. Mada, ne znam kakav je vaš stav o ovom predlogu: naime, naišao sam na slučajeve gde su ljudi na deo na kome se vidi prelaz ili je oštećen bavalit, nanosili još jedan sloj bavalita. Napravi se okvir, da li pravougaoni ili nekog drugog oblika, uz pomoć papirne trake, pa se nanese sloj bavalita i nakon nekoliko minuta kada se malo prosuši skine se samolepljiva traka. Kao rezultat imate još jedan sloj bavalita koji je malo ispupčen u odnosu na ostatak zida i ima oblik koji ste napravili sa papirnom trakom. Što se tiče oblika, pustite mašti na volju, ili jednostavno pravim linijama oivičite deo na kome se vidi prelaz.
      Potrudiću se da vam do sutra obezbedim slike, jer mislim da u komšiluku imam primer.

      s poštovanjem

  19. postovani.u vezi bavalita i sastava mozda mozete i meni da pomognete.naime rajbovao sam sam sebi i sto se tice sare negde je ispala lepo a na nekim mestima kao da uopste nema kanencica.sto se sastava tice ,svaki se raspoznaje.naime sara je gusca na svakom sastavu i to znacajno.gde sam pogresio?kako da dobijem svuda ravnomernu saru?mislim da predjem kompletan zid terase(njega sam rajbovao)i ponovo izrajbujem.ima li neki sajt ili video
    gde je to opisano?

    1. Poštovani,

      može biti više razloga koji su uzrokovali vaš problem. Generalno kada se radi sa bavalitom ili sličnim materijalom, neophodno je da podloga bude što je moguće ravnija. Ako podloga nije ravna, može da se desi da na nekim delovima bude debeo sloj bavalita, deblji od granulacije kamenčića koji su u samoj smesi pa se onda ne vide. Isto tako, moguće je da su u nekim deolovima nije ni bilo kamnečića, jer je smesa bila previše retka, pa su kamenčići u kanti pali na dno, trebalo bi stalno mešati smesu u kanti.
      Kada se bavalit nanosi, neophodno je da se pre nego što se osuši nastavi sa nanošenjem jer će se u protivnom videti prelazi. Dakle, kad krenete da nanosite, nanesete određenu površinu recimo 1m2, pa onda zaribate, ali ne čitavu nanetu površinu, ostavite 10cm nezaribano. Nastavite sa nanošenjem, tamo gde ste stali, opet određenu površinu, pa onda nastavite sa zaribavanjem tamo gde ste stali, na onih 10cm prethodnog nanosa. Videćete već sami koliko se brzo suši materijal, pa na osnovu toga odredite koliku ćete površinu nanositi u svakoj fazi.

      s poštovanjem

  20. Ukoliko se na zidu kuce pojavila vlaga sa spoljne strane (ulicne) da li ce preci na unutrasnju stranu zida ako postavimo izolacuju stiroporom od 2 cm? Radi se o staroj vojvodjanskoj kuci sa podrumom. Cokla je visine 1.2m.Navodno to je ~salitra~ ,a ne vlaga sta god to znacilo. Znaci zanima me da li ce vaziti unutrasnji zid ako stavim stiropor.

    1. Poštovana,

      trebalo bi utvrditi odakle vlaga dolazi, ako ste sigurni da je to u pitanju. Predpostavljam da ima veze sa vlagom iz temelja, a postavljanje stiropora neće rešiti problem.

      s poštovanjem

  21. postovanje, Imam kucu pod plocom,hteo bih da uradim izolaciju na plocu radi vlage i gubljenja toplote.Pa bih savjetovao vas kako ide to sa stirodurom na ploci,jer bih radio sam. koje ljepilo,koja debljina stirodura,koji redosled postavljanja. Unaprijed hvala.

    1. Poštovani,

      ako sam dobro razumeo, kuća je stavljena pod ploču a nije stavljen krov? Ako je tako, obe stvari koje ste pomenuli morate da rešite, i termičku i hidro izolaciju. Što se tiče termoizolacije možete koristiti različite materijale, može biti stirodur ili kamena vuna koja je predviđena za ravne krovove. Veoma je bitno da se preko termoizolacije pravilno postavi kvalitetna hidroizolacija, to podreazumeva i da ima određeni pad kako se voda ne bi zadržavala. Pre nego što bilo šta počnete, moj vam je savet da uzmete u obzir i činjenicu da li ćete naknadno nešto doziđivati gore ili postavljati krov. Šteta bi bilo da uložite novac da postavljate hidroizolaciju kao da imate ravan krov, pa da posle postavljate krovnu konstrukciju. Bilo koja druga vrsta pripučnne hidroizolacije, tipa najloni i tome slično, nije ono što bih preporučio.

      s poštovanjem

      s poštovanjem

  22. Poštovani,
    izolovao bih tavanski prostor koji koristim samo za odlaganje stvari, odnosno ne koristim ga za stanovanje niti se greje. Napomena: betonska ploča je ispucala po širini kuće. Nameravam da izvršim termičku izolaciju stiroporom. Interesujeme da li treba da ispod stiropora stavim foliju, i koju, ili ne. Prodavci gradjevinskog materijala me uveravaju da nereba a neko kaže da treba. Problem je što neki kažu da treba da bude paropropusna i vodonepropusna a neki kažu da treba da bude i paronepropusna i vodonepropusna. Molim Vas da mi pomognete. Unapred zahvalan.

    1. Poštovani,

      o ovome smo već pisali u nekom od prethonih komentara. Ono što je bitno je da se stiropor pričvrsti za betonsku ploču kako ne bi mogao da se pomera, to možete uraditi lepkom za stiropor. Nema potrebe da postavljate najlon sa donje strane, a sa gornje možete i nemorate ( zavisno od toga da li postoji mogućnost da se pojavi voda sa krova). Obavezno zaštitite sa gornje strane stiropor od menahičkih oštećenja.

      s poštovanjem

  23. Postovani,
    zanima me vase misljenje o unutrasnjoj izolaciji da ili ne ? Kuca je u fazi gradnje i planira se spoljasnja izolacija? Hvala

    1. Poštovani,

      ukoliko je kuća u fazi izgradnje najbolje je da se izolacija postavi spolja ili sendvič zid. Izolovanje objekta sa unutrašnje strane je samo nužno zlo, ako ne može drugačije. Pročitajte malo članak o termičkim mostovima, mislim da će vam dosta pomoći.

      s poštovanjem

  24. Imam kuću od mekog kamena, zidovi oko 70 cm debeli. Nemam vlage u njoj.
    Tavan je KARATAVAN sa betonskim slojem preko. Na tavanu dole u sobi imam lamperije.
    Nameravam da izolujem tavan ovako:

    -GORE po betonskom sluju polažem plastičnu foliju, da dihtuje preklopavanjem,
    – Preko najlona stiropor od 5 cm, dobro složen i priljubljeni komadi,
    – preko stiropora mrežica i lepak, jer se na tavanu ne hoda.

    Sa DONJE STRANE tavana preko lamperija stiropor 2 cm i preko njega plafonjerke, plastične ploče.

    Da li će ova izolacija biti dobra za moju staru kuću koja ima preko 100 godina, ali je I DANAS u odličnom stanju.

    Hvala svim stručnjacima koji ovde iznose svoja znanja i savetuju nas nestručne.

    1. Poštovani,

      savetovao bih da samo sa gornje strane postavite stiropor, stavite odmah deblji sloj, barem 15cm. Pošto se neće koristiti tavan, bolje bi bilo da stiropor zalepite lepkom na betonsku ploču, a ne morate ga štiti sa goenje strane lepkom i mrežicom.

      s poštovanjem

  25. Postovani, molim za pomoc. Živimo u kući staroj 35god, zidana ciglom, pre dve godine smo uradili demit fasadu =, naravno sa spoljne strane kuće. Stolarija je sva Pvc, ulazna vrata takodje. Naime, u spavaćoj sobi nam se pojavljuje budj na plafonu u donjem uglu koji je tacno cosak kuce i u gornjem uglu naspram njega. Svake godine poprskav varikinom razredjenom, prekrecimo ali se vraca i vraca. Demit je radjen do temelja koji znaci nije oblozen nicime, a iznad zemlje je nekih pola metra. Inace, i u kupatilu imamo veliki problem jer su fugne na plocicama popustile, dotrajale, pa zidovi vlaze, strana od hodnika je nekih 20cm od poda od salitre, u hodniku imamo polepljene granitne plocice koje su radjene na suvoj kosuljici i nije na bas jasno zasto je sad ta vlaga od kupatila stigla i na drugu stranu hodnika na kojoj ne lezi znaci kupatilo? Dajte neko konstruktivno resenje molim Vas.

    1. Moj muz ima ideju da u toj spavacoj polepi stiropor po plafonu, a ja se bojim da ne pobudjavi ispod pa da bude jos veci problem ili jos gore da se ne vidi budj a da je ima.

    2. Poštovani-na,

      zamolio bih vas samo da mi preciznije naznačite gde se problem pojavljuje, citiraću deo koji ste napisali a nejasan mi je :” na plafonu u donjem uglu “. Ako sam dobro razumeo, a vi me ispravite ako se varam, buđ se pojavljuje u donjem delu kod poda i u gornjem delu kod plafona i na plafonu? Da li je kuća u jednoj etaži, da li je izolacija postavljena do krova ili samo na delu zida? Vrlo je moguće da je u pitanju termički most. Pogledajte članak o termičkim (hladnim) mostovima, mislim da će vam biti jasnije.

      s poštovanjem

      1. Zaista, nisam se valjano izrazila…budj se javlja u donjem uglu spavace sobe, koji je inace i cosak kuce, zatim je izrazena u gornjem uglu dijagonalno, a ima je i po plafonu sve nekako blizu spoljnim zidovima. Kucaje u jednoj etazi, demit je radjen do krova, mada ima lufta s prsta do betonske ploce koja je spolja a na nju naleze krov. Mozda je i taj beton problem jer je u direktnom kotaktu sa spoljasnjoscu.

        1. Poštovana,

          Da li vam je tavanska ploča izolovana? Vrlo je bitno i da tavasnka ploča bude izolovana. Takođe ako je moguće treba izolovati i deo tavanskog zida sa tavasnke strane, koji je u stvari nastavak spoljnog zida, kako bi se ublažio efekat TERMIČKOG MOSTA. Pročitajte članak o TERMIČKIM MOSOTVIMA, u delu TAVANSKI NADZIDAK I ZABAT je slikovito objašnjeno šta može biti problem i kako ga rešiti.

          s poštovanjem

  26. Postovani,
    Sutra pocinjem zidanje kuce, sendvic zid,giter blok na 19cm, stiropor grafitni 11cm i puna opeka. Moje pitanje da li ostavljati vazdusni prostor izmedju stiropora i pune opeke od centimetar, dva ili tri, sa otvorima za provetravanje? Majstor kaze nema potrebe, a ja sa interneta shvatio da treba. Hvala unapred.

    1. Poštovani,

      stiropor za razliku od drugih termoizolacionih materijala (kao što je kamena vuna) koji se češće koriste za sendvič zid, ima mnogo manju paropropusnu moć, dakle kroz njega vodena para mnogo teže prolazi, te ne predstavlja veliki problem. U svakom slučaju, bolje je da je spoljni zid malo odmaknut od njega, nekoliko cm, a najbitnije je da stiropot dobro pričvrstite za unutrašnji zid (u vašem slučaju blok). Nemojte ga samo stavljati između dva zida, kao što većina “majstora” radi, nego ga ili zalepite ili pričvrstite tiplama i da bude što bolje sabijen.

      s poštovanje

  27. Postovani !
    Molio bih vas za savjet prilikom postavljanja termoizolacije, da mi date vasu preporuku,posto je tehnicki ne izvodljivo da se izvrsi izolacija sa vanjske strane zida (stiroporom) prinudjen sam da radim unutrasnju izolaciju spoljasnjih zidova, odlucio sam se da to radim kamenom vunom i rigips plocama, pa me zanima sledece:
    da li je unutrasnju izolaciju bolje raditi staklenom ili kamenom vunom
    da mi objasnite oko postavljanja parnih brana( zanima me da li je potrebno postavljanje parne brane izmedju zida i kamene vune, i postavljanje parne brane izmedju kamene vune i rigips ploca)
    posto je meni receno da je potrebno postaviti dvije parne brane, znaci jednu izmedju zida i kamene vune a drugu izmedju kamene vune i rigips ploca.
    Molio bih vas da mi opisete kako se postavljaju ovaj tip izolacije sa parnim branama i da li je potrebna jedna ili dvije parne brane.

    Unaprijed se zahvaljujem.

    1. Poštovani,

      izolacija zida sa unutrašnje strane je nužno zlo i treba je raditi samo ako ne postoji drugi način da se postavi. Sve jedno vam je da li ćete staviti staklenu ili kamenu vunu. Postupak je sledeći, prvo postavite potkonstrukciju na zid koja će nositi rigips ploče, to može biti metalna ili drvena potkonstrukcija. Nakon toga popunite prazan prostor potkonstrukcije izolacionim pločama. Kada postavljate ploče vodite računa da ne bude lufta, tj. isecite ih neki cm šire pa ih uglavite u šupalj prostor, vodite računa u zavisnosti od tvrdoće ploča da li ćete ih iseći 1cm šire i više. Nakon toga dolazi ključna stvar, a to je parna brana koja se postavlja sa unutrašnje strane i preko nje idu rigips ploče. Dakle, parna brana se postavlja na topliju stranu termoizolacije, kako bi sprečila prodor vodene pare iz prostorije u termoizolaciju gde može da kondenzuje i napravi velike probleme, nikako je ne treba postavljati sa obe strane termoizolacije. Dakle redosled u vašem slučaju je sledeći: Zid, noseća potkonstrukcija, termoizolacija, parna brana, rigips ploče.

      s poštovanjem

  28. Imam objekat tek sagradjen koji je pod plocom (bez krova) I jos nisam uradio nikavu izolaciju a planiram ubrzo postaviti stolariju i koristiti kao poslovni proctor. Iznutra sam planirao na plafon (tj.ploču) nalijepiti 5 cm stiropola. Ne znam sta raditi sa vanjskim zidovima pošto je pod pločom I nemam krov, znači nemam odozgo zaštitu da bi radio Demit fasadu. Da li je dobro raditi izolaciju stiropolom ili stirodurom iznutra pa kasnije (za par godina) kada se uradi krov raditi izolaciju spolja (Demit fasadu) Znači, da li je dobro raditi izolaciju iznutra a kasnije spolja i koliko je dobro imati izolaciju i spolja i iznutra.

    1. Poštovani,

      Možete zalepiti izolaciju iznutra, ali to je nužno zlo, bolje je ako može spolja. 5cm na plafonu je malo, trebalo bi mnogo više, bar 15-tak. Ne znam šta planirate da radite sa gornjom pločom, hoće li biti krov ili ćete još zidati? Postavio bih vam samo jedno pitanje, da li postoji hidroizolacija gornje ploče, mogli bi ste imati problema sa vodom i snegom?

      s poštovanjem

      1. Postovani… Nema nikave izolacije na gornjoj ploci bar za sada a nastavak gradnje planiram za par godina tako da ce to stajati pod plocom. Slazem se sa vama za hidro izolaciju ali ja za sada moram raditi izolaciju vanjskih zidova iznutra jer sa vana nemogu posto je to objekat pod plocom (nema krov koji bi stitio fasadu odosgo spolja). Pitam znaci sta je najbolje za izolaciju takvog objekta iznutra, mislim na vanjske zidove iznutra jer pregradnih zidova nemam.

  29. Poštovani,
    čini se da na sve imate odgovor pa se unapred radujem da ćete imati i za moj slučaj.Naime,živim u potkrovlju,nadogradnja i sastav zida je blok 19cm+demit fasada,koja u svom sastavu ima stirodur od 5cm.Pojavila se buđ u svim ćoškovima tj svuda gde su betonski serklaži .Nisu postavljane kombi ploče u oplati.Najveći problem je u spavaćoj sobi gde su dva spoljna zida a jedan ka negrejanom stepenišnom prostoru,gde naravno,nema termoizolacije;četvrti zid je ka kupatilu.Zidovi su ledeni i prošle zime smo prali tu buđ i mazali nekakvim zaštitnim sredstvom ali ona kao da je zaobišla ta mesta i ponovo izbija.Sada nije katastrofa jer još nije počela prava zima ali se bojim istog problema i odlažem pravljenje kliznog plakara iz razloga što se to dešava i na tom zidu na kome on treba da bude oslonjen.Mislili smo da dodamo spolja bar još peticu ili osmicu i povežemo za zid a da obložimo i stepenišni zid sa strane stepeništa.Koju debljinu tu predlažete a da ima smisla i da li mislite da ću rešiti problem buđi pojačanjem izolacije?Takođe,nema hidroizolacije terase tj sokle tako da se buđ javlja ispod lajsne i polako se vlaga prenosi i na parket tako da određeni delovi svetle.Šta mi je tu činiti?Da li postaviti hidroizolaciju između stare i nove termoizolacije na tom delu terase?Prostorije provetravam koliko je to razumno zimi a voda curi sa prozora
    Hvala unapred

    1. Poštovana,

      da krenemo redom, prvo ste spomenuli betonske serklaže, kažete da nisu postavljene kombi ploče u oplati, a šta je sa stirodurom od 5cm, da li je on postavljen spolja preko serklaža ili je samo postavljen na blokove? Da li se buđ pojavljuje čitavom površinom gde su serklaži ili samo u uglovima? Ako je samo u uglovima, onda je moguće da je problem termički most nastao preko betonskih ploča (gornje i donje), tu treba računati i terasu. Da li je izolovana samo vaša nadogradnja ili čitava zgrada? Možete dodavati još izolacije spolja, ali moje je mišljenje da je problem termički (hladan) most. Trebalo bi izolovati problematična mesta, možete li opisati podrobnije problematične delove (navedite slojeve).

      Zid ka negrejanom stepeništu bi bilo dobro izolovati i po mogućstvu malo veću površinu od one koja pripada vašem stanu, 5cm je dovoljno.

      Buđ koja se javlja ispod lajsne je takođe posledica kondenzacije i to je posledica termičkog mosta jer je terasa deo betonske ploče koja čini pod u stanu, kada se ohladi terasa hladan je i pod u stanu blizu vrata, otuda kondenzacija na parketu. Ne znam kolika bi to bila investicija ali i to bi rešila termoizolacija terase.

      Savetovao bih vam da pokušate da više provetravate stan, to bi moglo da reši problem. Samo bih napomenuo da je vlažnost vazduha i temperatura zida ključna za pojavu kondenzacije. Primera radi, ako je temperatura vazduha u prostoriji 21°C, pri relativnoj vlažnosti vazduha od recimo 60%, kondenzacija će se pojaviti na zidu samo ako mu je temperatura niža od 13°C, a ako je relativna vlažnost vazduha u prostoriji 80%, onda će se kondenzacija pojaviti na zidu ako mu je temperatura niža od 17,4°C. Što znači ako je vlažnost niža zid može biti hladniji i nećie biti kondenzacije. Da li ste ikada merili vlažnost vazduha u stanu u zimskom periodu? Pokušajte sa provetravanjem, a neizolovane delove izolujte.

      s poštovanjem

      1. Poštovani,
        da li praktikujete da Vam se pošalje na mail osnova i presek stana pa biste imali preciznu sliku situacije jer se bojim da ja neću sve objasniti.Npr.nisam pomenula da nema betonske ploče iznad već izolovana drvena konstrukcija krova pa mi nije jasno koliko daleko problem može da seže jer sam jednom doživela da sedim u spavaćoj sobi -bilo je užasno nevreme-i da mi voda lije niz zid-u pitanju je nazidak i pojavio se izvođač-nešto se peo na krov i objašnjenje je bilo da se pomerio lim koji je postavljen oko dimnjaka i da je zbog toha procurelo.Ako je i tako,ta izolacija je puna vode i samim tim ne vrši svoju ulogu.Dakle,da li postoji mogućnost da Vam se pošalju osnova i presek?
        Hvala unapred

  30. postovanje,ja sam milos, . Imam pitanje za vas. dakle ja sam u stanu i na spoljnim zidovima,,tj u spavacoj i dnevnoj sobi gde su zidovi ka vani,.,,u donjim delovima zida pa na gore delimicno ima vlage. kao neiskusan u tom poslu i ne razumem se toliko oko tih stvari ,sta je za mene najbolje resenje,izolovati spolja ili iznutra? ,i sa kojom varijantom koje debljine stiropor i koja primena materijala treba za to da se odradi? interesuje me da znam i da polse uporedim sta ce mi reci majstori,koje budem pozvao da to urade.

    1. Poštovani,

      najbolje je postaviti izloaciju sa spoljne strane ako je to moguće. Možete postaviti ili stiropor ili mineralnu vunu koje je predviđena za postvavljanje na zid. Pretpostavljam da ćete izolovati samo deo zida koji pripada vašem stanu, pa bih preporučio, ako je moguće da malo pređete van granica vašeg stana, kako bi izbegli nastanak termičkih mostova. Treba voditi računa da izolacioni materijal bude dobro zaštićen od vode, tj. zakišnjavanja.

      s poštovanjem

  31. Poštovani,ove godine smo uselili u montaznu kucu. Kuća je sagradjena još prošle zime ali problem sa vlagom se nije primecivao sada kao da voda izlazi iz poda. O prozorima kada je jako hladno da i ne govorim.priznajem da se neravnomerno greju prostorije ali mi nije jasno da i u prostoriji Gde se greje uz pomoc TA peći na suprotnoj strani te prostorije na plocicama javlja voda. Moram da naglasim da temelji nisu pokriveni i da je njihova visina 80 cm. Neznam u čemu je problem plaši me i pomisao šta će da se desi sa gipsanim plocama,imam iskustva sa zidanim ali ne i sa gipsanim plocama. Da li mogu da propadnu? Unapred hvala!

    1. Poštovana,

      po onome kako ste opisali problem, predpostavio bih da je u pitanju problem sa neizolovanim podom i temeljem. Izolacija temelja sa spoljne strane bi trebala da pomogne. Sa druge strane kažete da se kondenzacija pojavljuje i na prozorima, to ukazuje da bi vlažnost vazduha u prostorijama mogla da bude previsoka u odnosu na samu temperaturu u prostorijama, odnosno na staklenim porvršinama i zidovima i podovima. Dakle, morate ili češće provetravati ili bolje grejati te prostorije.

      s poštovanjem

  32. Postovani,

    Zivimo u stanu u potkrovlju zgrade sagradjene 2011. godine. Plafonska ploca (samo u spavacoj sobi do pola je kosa a ostatak stana je ravna) je tvrda. Nismo sigurni da li je monta ili betonska, ali sigurno nije gips kartonska. Ne znamo kakva je izolacija iznad te ploce i da li je uopste ima. Spoljasnji zid je blok od 19 cm i demit fasada od 5cm, uradjena na celoj zgradi, i preko serklaza.

    Problem je budj koja se javlja na spoljasnjem , zabatnom zidu u spavacoj sobi, iza ugradjenog plakara, i u plakaru. Pokusavali smo sa raznim sredstvima protiv budji ali se ona ubrzo ponovo pojavi… Ne postoji mogucnost premestanja plakara zbog nedostatka prostora u stanu. Razmisljamo da postavimo unutrasnju izolaciju na tom zidu i na spojevima sa susednim zidom koji je takodje spoljasnji.

    Da li je dovoljno postaviti stirodur od 3 cm, zalepljen na zid, pa preko njega parnu branu i gips kartonsku plocu sa unutrasnje (toplije) strane ?
    Sta nam savetujete da uradimo?

    Unapred Vam hvala.
    Srdacan pozdrav.

    1. Poštovani,

      Mene zanima jedna stvar, rekli ste da je spolja DEMIT sa 5cm stiropora, a zabatni zid je hladan, tj. pojavljuje se kondenzacija na njemu i naravno budj? To ne bi smelo da se dešava ako je izolovan sa spoljne strane. Da li se kondenzacija, odnosno buđ pojavljuje samo po uglovima zida, tačnije bliže kosini i da li se pojavljuje i na podu i plafonu?
      Unutrašnja izolacija bi trebalo da pomogne, ako nije moguće spolja postaviti istu. Treba voditi računa da se prekriju kritične oblasti i šire po mogućstvu.

      s poštovanjem

  33. Postovani,
    Uselio sam se u stan nove zgrade. U spavacoj sobi mi je nabubrtio glet sa bojom i zvoni kad se kucka po njemu, a na jednom delu se odvojio glet od maltera i otpao sa zida cca 2 m2 . Zid sa spoljne strane nije nadkriven. U dvenoj sobi isti problem ali je iznad terasa stana iznad,pa mi nije jasno kako u njoj. Sa spoljne strane je demit 5 cm i ima pukotinu od 2 metra na spoju tabli. Takodje parapet terasa se odvaja. Ovo nisam uopste video kod finalnog gledanja pre kupovine. Kako resiti zidove u stanu

    1. Poštpvani,

      po onome kako ste opisali trenutno stanje, zaključio bih da nije u pitanju kondenzacija, nego da od nekud prodire voda u zid. Moguće je da na mestu gde se završava demit sa gornje strane prodire voda između stiropora i zida ili kroz pomenutu pukotinu.

      s poštovanjem

  34. Postovani,
    kakvo je vase misljenje o stavljanju prirodnog kamenta(lomljene ploce debljine 2-3cm) kao izolacije u prizemlju kuce? kao i o stavljanju unutrasnje izolacije na nacin koji ste vi predlozili a kao zavrsetak da se na gipsanoj ploci zalepe stanglice od prirodnog kamena? da li se time nesto postize?

    1. Poštovani,

      kamen vam ne može pomoći oko termoizolacije, njegov uticaj gledano sa aspekta termoizolacije je zanemarljiv. Dakle, može vam pomoći samo oko estetike.

      s poštovanjem

  35. Postovani dobar dan vam zelim,

    Imam problem sa vlagom u kuci, nebi li predstavljao problem da ja okacim slike jer ce ipak one reci sve i sta mi je ciniti..
    srdacan pozdrav

    1. Poštovani,

      da li bi ste bili ljubazni da malo podrobnije opišete problem sa vlagom, gde se pojavljuje, na kojim delovima zida, poda ili plafona? Jedino tako možemo da Vam damo neki savet i pomognemo.

      s poštovanjem

  36. Pozdrav. Imam jedno pitanje nadam se da necu biti naporan. Ali bih zamolio Admina nekog od njih koji je strycan da mi odgovori na moje pitanje. Ukratko Posjedujem kucu 40 godina staru prizemnu 9*8. Zidana od pune sitne cigle, na njoj uradjena fasada davno i sada sa temelja koji je od betonski KOCKI pocinje polako da otpada. Zeleo bih da je dobro izoliram jer da izgradim novu nemam bas toliko novaca. Pa sam hteo vas savjet u vezi toga? kako i sta da uradim da to lici na nesto. Ja sam razmisljao o falcovanom stiropolu 8cm ali se sada pojavljuje i STIRODUR pa bi hteo vas savjet u vezi toga i iskreno se nadam da cete da mi pomognete. (Kuca nema vlage makar nigde nije prokazalo). Unapred puno hvala moj E-mail je vujadin000@hotmail.com

  37. Postovani,
    molio bih Vas za savjet, jer vidim da se dobro razumijete u ove stvari:

    imam jednu sobu u stanu koja je znatno hladnija od ostalih, iako imamo etazno centralno grijanje. Posebno je jedan ugao hladan i osjeti se na mem, tako da su i leđa ormara, koji je stavljen prema tom zidu, dobila miris po meljivom. Radi se o vanjskom zidu, koji je dosta tanji od predviđenog i predpostavljam da su to razlozi problema (hladnoce i malo memljivosti). Na zidu nema vidljivo crnih fleka od vlage, ali se osjeti na vlagu i zid se na nekim mjestima malo zuti.
    Za sada sam taj ugao premazao varikinom i zamjenio leđa ormara, te umjesto lesonita stavio prirodni materijal-drvo.

    Stan nam je visoko u zgradi, pa je skoro neizvodljivo postaviti vanjsku izolaciju, odnosno trebalo bi podizati skelu, aza to nemam novaca. Citam da je unutarnja izolacija nuzno zlo.
    Međutim, ako nemam drugu mogucnost, vec to postaviti sa unutarnje strane zida, sta je vas prijedlog. Zid je od cigle i zgrada je građena 1948. godine. Prilicno su zdravi materijali, ali eto ova jedna soba je sa vanjskim zidovima i taj jedan nam pravi problem. Mislim da je problem samo u tome da je zid tanak i vanjski.

    Znaci, sta predlazete da uradim i da li bi postavljanje stiropora (koje debljine) rijesilo problem vlage i hladnoce.

    Hvala najljepsa.

    Zoran

    1. Poštovani,

      slažem se sa vama, vlaga je najverovatnije posledica kondenzacije na hladnom zidu. Preporučio bih vam, ako ste u mogućnosti da napravite razmeštaj u sobi, tako da problematičan zid bude slobodan, dakle nezaklonjen. Uz to pokušajte više da provetravate sobu. Ako to ne donese zadovoljavajući rezultat, uvek vam ostaje postavljanje termoizolacije sa unutrašnje strane. Preporučio bih minimum 5cm falcovanog stiropora, ako će biti zaklonjen stiroporm dovoljno je preko njega postaviti mrežicu i građevinski lepak.

      s poštovanjem

  38. Poštovani,

    Iznad moje dnevne sobe nalazi se balkon koji nije natkriven. Iznad prozora (koji su ispod tog balkona) u dnevnom boravku, na plafonu i na gredi, stvara se mnogo vlage, ustvari 70 cm plafona, otprilike u širini balkona iznad je crno, a niz prozore se slijeva voda.Zgrada je izgrađena 2007.godine.

    Pretpostavljam da balkon iznad nije dobro izolovan, ali bih volio Vaše mišljenje i prijedlog šta da radim.

    Hvala

    1. Poštovani,

      jedan od razloga za problem je sigurno nedovoljna ili nikakva izolacija balkona i betonske grede iznad prozora. Ono što me brine je činjenica da se niz prozore sliva voda, a razlog za to može biti previsoka relativna vlažnost vazduha u prostoriji ili nedovoljno visoka temperatura. Predpostavljam da kuhinja sa trpezarijom i dnevnom sobom sačinjava jedan prostor, to sigurno može da utiče na visoku relativnu vlažnost? Nedovoljno visoku temepraturu vazduha u prostoriji bih isključio kao mogućnost, jer predpostavljam da su stanovi dovoljno topli. Prvi korak koji bih predložio je da probate da više provetravate prostoriju, jer ćete time uticati na smanjenje relativne vlažnosti vazduha u prostoriji i smanjiti kritičnu temperaturu plafona, grede i prozora. Kad kažem kritična temperatura mislim na temperaturu na kojoj će se pri određenoj vlažnosti vazduha u prostoriji vodena pora iz vazduha kondenzovati na predmetima. Dakle, da uprostim, ako smanjite vlažnost vazduha, vodena para će se kondenzovati na prozorima, betosnkoj gredi i plafonu na nižoj temperaturi nego do sada, tj. trebalo bi da se kondenzacija smanji ili da je ne bude. Ako to ne pomogne, izolacija je rešenje.

      s poštovanjem

      1. U pravu ste, kuhinja, trpezarija i dnevna soba su jedan prostor, s tim da se i veš suši u kući, obzirom da nema balkona. Ali ista situacija je i u spavaćoj sobi u kojoj se ves ne susi. Da li da radim izolaciju na komsijinom balkonu ili da obložim gredu i taj dio plafona ispod njegovog balkona, i na koji način? Napominjem da ne znam koliko prostora imam za izolaciju na komšijinom balkonu.

        Hvala unaprijed

        1. Poštovani,

          u svakom bih prvo pokušao sa provetravanjem prostorija, pa ako to ne uspe onda pokušajte sa izoalcijom. Predpostavljam da bi bio problem da izolujete komšiski balkon sa gornje strane, jer ga komišija verovatno koristi, a to bi značilo da izolaciju treba propisno zaštiti. U tom slučaju vam ostaje izolacija iznutra, ali se potrudite da prekrijete čitavu površinu grede i problematičan deo plafona (po mogućstvu izolaciju plafona proširite i na deo poda komšijskog stana, tek toliko da prekrijete i deo gde je njegov zid iznad plafona.

          s poštovanjem

          1. Izvinjavam se, samo još jedno pitanje. Vrlo mi je teško zimi provjetravati prostorije tako da bih kupio sušilicu za veš i išao na opciju izolacije. Sada mi samo još objasnite da li da idem na opciju skidanja komšijinih pločica pa stavljanja izolacije ili da ukoliko ima prostora preko pločica stavim izolaciju, ili je dovoljna izolacija iznutra. Ukoliko bih isao na izolaciju iznutra kako da je uradim,kojim materijalom da dobijem optimalno rješenje.
            Napominjem da na tom mjestu imam prostora da spustim plafon, na nivo grede.

            Mnogo hvala

          2. Poštovani,

            izlocija sa spoljne strane je svakako najbolje rešenje, dakle najbolje bi bilo izolovati terasu sa gornje strane i gredu sa spoljne strane, pritom spojiti te dve izolacije (da nema prikida). Možete li mi malo detaljnije objasniti šta ja sa završetkom terase na bokovima, dakle leva i desna strana terase kako završavaju, jer uvek postoji mogućnost pojave toplotnih mostova. Predpostavljam da je ispod zid od vašeg stana, a šta je iznad, da li je opet zid?

            s poštovanjem

          3. Upravo sam mislio na zidove koji ne pripadaju vašem stanu. Da li znate da li je zidić na terasi izolovan? Ono što postoji kao opcija koja može da se desi je da vi izolujete terasu sa gornje strane, ali da deo na koji se oslanja zid ne bude izolovan što bi moglo da prouzrokuje hlađenje kraja terase iako je izolovana i opet pojavu buđi. Da bi bili sigurniji, rekao bih da je bolje postaviti izolaciju sa unutrašnje strane, tako biste izbegli pojavu toplotnih mostova.

            s poštovanjem

  39. Postovani,
    u toku sam sa izrdanjom porodicne kuce gde smo predvideli sendvic zid. E sada, negde uz put smo resili da malo modifikujemo “sendvic zid” i to tako sto bi posle giter bloka od 19 cm stavili parnu branu, vunu od 5 cm (mineralnu, ne kamenu) i siporeks od 12 cm, preko koga bi radili lepak i mrezicu.
    Da li je ovo izvodljivo?

    1. Poštovani,

      možete li molim Vas prvo da mi pojasnite kako je prvobitno bio zamišljen sendvič zid? Drugo, modifikacija koju ste naveli, kako ste mislili nju da izvedete? Kako ste mislili da pričvrstite parnu branu na zid i nakon toga kako bi ste pričvrstili mineralnu vunu a da ne oštetite parnu branu? Znate da vunu ne bi trebalo samo staviti u šupljinu između unutrašnjeg i spoljašnjeg zida, već mora biti pričvršćena za unutrašnji zid.

      s poštovanjem

  40. Postovani,
    Zastakljena terasa, sa unutrasnje strane ozidana opekom “na kant”, uz samo staklo, pretvorena je u sobu. Visina je velika, potkrovlje, sesti sprat. Vrlo je nezgodno (cak opasno) skidati to staro staklo. Postoji li mogucnost direktnog lepljenja na stakleni zid termoizlacije (kamena vuna)? Ako postoji, cime??? Nepotrebno je da istaknem koliko hladnoce/toplote emituje taj zid (L=650, H=370).
    Najlepse Vas molim da mi sto je moguce pre odgovorite (vec dugo na sve strane trazim pravi odgovor i savet – do sada bezuspesno).

  41. Postovani
    Imam pitanje zivim u zgradi iz 80 tih gdina dobro je gradjena sendvic zidom. Spolja se nalazi fasadne cigle pa me zanima vasa preporuka da li je moguce pstaviti uz pomoc nosaca ili kako god izolaciju na spoljasnji zid od fasadne cigle. Imam nameru da promenim i drvene porozore ali bi to radio zajedno sa svim stanarima u zgradi. Takodje posto sam na zadnjem spratu iznad mene je negrejani tavan sta mi predlazete za taj deo da izolujem.

  42. Postovani,

    Mozete li mi preporuciti sendvic zid koji bi imao najbolja svojstva za nase podneblje – konkretno kosavsko podrucije Juzni Banat gde su i hladne zime a i jaki vetrovi.

    Hvala unapred,
    Zarko

    1. Poštovani,

      Minimum debljine izolacionog materijala koji zadovoljava naše standarde je 8cm, ali bih ja preporučio bar 10cm, bilo da je u pitanju sendvič zid ili tzv. DEMIT. Sendvič zid je sendvič zid, jedino što može da varira je vrsta izolacionog materijala (mineralna vuna, kamena vuna, stiropor, stirodur…..) i od kog čvrstog materijala ćete da pravite zid. Tu vam ne bih ništa posebno izdvajao, jedino bih napomenuo da se obradi požnja na konstrukciju…..da se ploče pričvrste za unutrašnji zid i da li je potrabna parna brana ili ne.

      s poštovanjem

  43. Postovani, prvo da vas pohvalim, svaka cast na trudu!!!!

    Naime, imam sledeci problem:
    pre 7 meseci radjena mi je termo izolacija DEMIT na kuci (stiropor 5cm 17g, lepilo weber, tiplovano, mrezica) tako sto je nalepljen stiropor ali nije stavljan lepak kao sto je gore preporuceno po obodu nego je majstor nabacivao na 6-8 mesta lepak u tackama na tablu (kaze kriva je kuca pa mora da nivelise). Nakon toga sloj lepka, mrezica i ponovo sloj lepka. Na kraju tako na lepak je samo prekreceno sa weberovom nekom masnom farbom za spoljnu upotrebu cisto da zastiti od kise. Sve je to ok ispalo ali evo sad posle 7 meseci i prve zime pocelo je da se pojavljuju pukotine i to “krive vertikalne” i na par mesta “ravne horizontalne”. Gde je greska, da li ce se to prosirivati, da li je to neophodno sanirati i kako to uopste sanirati? Unapred zahvalan na odgovoru!

    1. Poštovani,

      jedan od razloga zbog kojih nije dobro lepiti stiropor samo u nekoliko tačaka je taj da tako nije moguće pokriti minim od 40% ploče pri lepljenju. Drugi razlog je kada se tipluje onda mora da se tipluje i kroz lepak, a tiple se postavljaju po obodu i u sredini jedna ili dve. Kada tiplujete tamo gde nema lepka ispod stiropora onda deformišete stiropor dok ukucavate tiplu i imate neravan sloj izolacije. Pri pormenama temperature dolazi do skupljanja i širenja materijala, zbog toga se lepak sa spoljne strane armira sa mrežicom i potrebno je da se mrežice preklapaju oko 10cm, kako bi čitav spoljni prekrivač bio kompaktna celina. Moguće je da majstor nije preklapao mrežice na nekim delovima i kada temperatura varira i čitav sklop, da tako kažem radi, najslabija karika popušta. U ovom slučaju je to spoljni sloj lepka. Možete pokušati na tim delovima ponovo da armirate na isti način lepak-mrežica-lepak, ali sa preklapanjem mrežice.

      s poštovanjem

  44. Postovani,
    Hvala jos jedno na vasem odgovoru!
    Samo mi recite da li takve pukoine je neophodno sanirati, posto su minijaurne?

    1. Poštovani,

      pukotine jesu minijaturne, ali ako kroz njih prolazi voda, koja nakon toga može da smrzne, može doći oštećenja i sloja lepka a i stiropora.

      s poštovanjem

  45. moja kuca je stara,nabijanica,i da li se sme taj stiropor stavljati kao kod nove kuce,znaci da se lepi skroz na zid,lepak stavlja na sam kraj stiropora i 6 tacaka na sredini?jer kazu treba samo 6 tacaka lepka da bi imao protok vazduha jer je kuca stara,malo mi to sumnjivo.pliz za odgovor 😮

    1. Poštovana,

      poenta je da se spreči strujanje vazduha, jer u tom slučaju izolacija nema skoro nikakvu ulogu.
      Kod postavljanja stiropora lepljenjem, vrlo je bitna nosivost sloja na koji se lepi, dakle spoljnog dela građevinske konstrukcije. Dobro bi bilo da se proveri pre početka radova. Najbolje je kada se lepi direktno na blok ili ciglu. Ne znam kako izgleda spoljni deo konstrukcije u vašem slučaju, pa vam ne mogu dati konkretan savet.

      s poštovanjem

  46. Demit fasada je radjena pre 10-tak godina.Pre par godina pocele su da se ocrtavaju table stiropora koje se posebno vide na Suncu! Da li je napravljena greska prilikom samog rada fasade i da li bi se eventualno to moglo ispraviti ako se ponovo stavi mrezica,lepak,podloga i zavrsni sloj fasade? Unapred hvala za odgovor!

    1. Poštovani,

      predpostavljam da se spojevi primećuju zbog termičikih mostova. Verovatno da pri lepljenju stiropora nije vođeno računa da se table oslanjaju jedan na drugu ili je stavljan lepak između dva stiropora. Moguće je i da je sloj lepka sa spoljne strane previše tanak. Ne mogu sa sigurnošću da tvrdim da će ponovno postavljanje lepka, mrežice i završnog sloja rešiti problem. Ako se i odlučite za taj korak, postavite i još jedan sloj stiropora i tiple koje će prolaziti kroz oba sloja i fiksirati ih za noseći sloj.

      s poštovanjem

  47. Poštovani molim za pomoć !!! 🙂

    Htio sam da radim termo i hidro izolaciju ravnog krova na zgradi. Ravni krov je prekriven starom hidro izolacijom od bitumena ili katrana nisam siguran, a preko toga je sloj rečnog šodera.

    Pošto je ova stara hidro izolacija dobra, nije nigde protočilo do sada, a mene je najviše interesovala ova TERMO izolacija, mislio sam da ojačam postojeću hidro izolaciju i da dodam preko neku termo izolaciju. A preko termo da vratim ovaj rečni šoder sto je bio i pre.

    Neznam i nisam mogao nidje da saznam kako je najbolje uraditi ove dve izolacije a da nisu preterano skupe ? Jer mi je majstor tražio za 50 m2 2350 € Što je meni preskupo pa bih radije sam uradio .Jer stvarno nemam toliko da dajem za izolaciju.
    Koje materijale da koristim? i kojim rasporedom da ih slažem ?

    Molim Vas , pozdrav !

    1. Poštovani,

      Manje više ste sve dobro isplanirali, jedino što bi hidrozilacija koju bi vi postavili trebala da se postavi između termoizolacije i rečnog šodera. Cena vam najviše zavisi od debljine termoizolacije. Tu treba postaviti termoizolacione materijale koji su predviđeni za izolaciju ravnog krova, to ćete najlakše pronaći na sajtovima proizvođača (austrotherm, ursa, knauf….).

      s poštovanjem

  48. Postovani,

    Htela bih renovirati terasu, uradila bih termo izolaciju betonske ploce (kako bi izbegla toplotni most),pa
    preko nalepiti keramicke plocice. Da li se postavlja stirodur sa donje i gornje strane ploce ili ne, ko je po
    voljniji neki drugi materijal i nacin. Molim Vas za savet i objasnjenje

    S postovanjem Ivana Mihajlovic

    1. Poštovana,

      najjednostavnije je da sa gornje strane terase postavite stirodur pa preko košuljicu i pločice, a sa donje i sa bočnih strana ne mora (a može) stirodur, dakle može i stiropor.

      s poštovanjem

  49. Poštovani,
    stanujem u zgradi koja je izgrađena 2008 godine, stan se nalazi u visokom prizemlju(ispod stana je poslovni prostor. U stanu imam samo jedan vanjski zid i grijem se na pelet(kamin koji je spojen sa radijatorima). Fasada zgrade je urađena od stiropora debljine 5cm, ali mi se u uglovima na tom vanjskom zidu pojavljuje kondenz i neke crne tačke(predpostavljam buđ), a u jednoj od soba taj buđ se počeo i pojavljivati na plafonu uz vanjski zid. Obzirom da vanjsku fasadu nesmijem dirati, razmišljao sam da polijepim stiropor debljine 2cm sa unutrašnje strane. Inače u kompletnom stanu je urađen rofix. Molim Vas za mišljenje, šta i kako da uradim, a da me puno ne košta i jesam li na pravom putu u vezi ovog lijepljenja stiropora sa unutrašnje strane??? hvala unaprijed

  50. dobar dan, interesuje me, koliko bi mi trebalo materijala za postavljanje stiropora sa unutrasnje strane, sa zavrsnim akrilom, za oko 22 do 25 kvadrata?
    i koliko bi to izaslo novca? …

  51. Zivim u stanu na prvom spratu i svake zime mi se pojavi budj celom povrsinom spoljasnjeg zida. Stan mi nije hladan , cak ima oko 25 stepeni zimi ali mi se opet pojavi budj.
    Majstori mi govore da stavim spolja stiropor izolaciju pa ce problem biti resen. Video sam kod nekih iako su stavili stiropor spolja imaju na nekim mestima budj.
    Ne znam sta da radim, da li da stavim spolja ili unutra stiropor kako bi resio visegodisnji problem sa budji.

    1. Poštovani,

      buđ se pojavljuje zbog kondenzacije vodene pare na površini zida. Do kondenzacije dolazi jer je temperatura zida niža od granične temperature za određenu relativnu vlažnost vazduha u prostoriji. Dakle, iako je dovoljno toplo za vas u prostoriji, povrišina zida ima nisku temperaturu i zbog toga dolazi do kondenzavije. Rešenje bi u svakom slučaju bilo da se postavi izolacija na taj zid. Savetovao bih da se postavi spolja i po mogućstvu da pokriva veću površinu nego što je zid. Ono što ste videli da ima buđi i posle postavljanja izolacije je verovatno na rubovima zida, a to je zbog toga što nije izolovana šira površina, pa sa krajeva opet imamo hladan zid i dolazi do kondenzacije.

      s poštovanjem

  52. postovanje-u fazi sam postavljanja stiropora 5-ce na tavansku plocu…inace kuca je iz 80-tih…crep je ok pa nema problema da ce da kisne izolacija..zanima me da li da izmedju stiropora i ploce postavljam najlon(kako me neki savetuju) a preko stiropora paro-propusnu a vodo-ne propusnu foliju? :)plasim se kondenza i vlage na plafonu ako sprecim da tavanica dise sa postavljanjem tog prvog najlona…sta da radim? …inace tavan se ne koristi sem za neke ne predvidjene popravke crepa…

    1. Poštovani,

      stiropor ima veoma malu paropropusnost, dakle nema potrebe da postavljate parnu branu na tavansku ploču pre njega. Savetovao bih da ga zalepite građevinskim lepkom.
      Ono što još mogu da primetime da je 5cm malo, ako ste u mogućnosti postavite barem 10cm, a optimalno bi bilo 15cm. Možete staviti dva ili tri sloja po 5cm, ali prvi sloj zalepite za tavansku ploču.

      s poštovanjem

  53. Poštovani,
    živim u stanu na visokom prizemlju. Ispod mene je podrum.
    Planiram da stavim stiropor izolaciju sa spoljne strane stana. ali planiram i da stavim stiropor na plafon podruma, kako bi mi pod u stanu bio malo topliji.
    Interesuje me da li je pametno rešenje da stavim stiropor na plafon od podruma (koji je ispod mog stana) kako bi pod stana bio topliji?
    Pošto je plafon podruma krečen starim krečom, kako je najlakše lepiti stiropor?
    Hvala unapred,

    1. Poštovani,

      naravno da je pametno, to je čak i poželjno. Pre nego počnete sa lepljenjem, izvedite jednu malu preoveru. Nanesite sloj lepka na pomenutu podlogu (plafon od podruma) i u njega utopite staklenu mrežicu, neka to bude mala površina. Deo mrežice ostavite da bude slobodan. Kada se lepak osuši (sutradan) , pokušajte da otkinete mrežicu sa plafona tako što ćete je povući za deo koji nije u lepku. Ako je podloga dobra biće vam teško da je otkinete, a ako nije kreč će otpasti zajedno sa lepkom i mrežicom. Predpostavaljam da će biti ova druga varijanta, te bih zato preporučio da pored lepljenja stiropora isti i utiplujete.

      s poštovanjem

  54. Hocu da izolaciju tavanice uradim sa 20cm trske. Sad me zanima da li tu treba parna brana ili ne,

    Pozdrav,

    Djordje

    1. Poštovani,

      kad kažete tavanica, predpostavaljam da mislite na tavansku ploču? Ako ćete samo da poređate ploče od trske na betonsku ploču preporučio bih da postavite parnu branu pre njih, a sa gornje strane nemojte.

      s poštovanjem

  55. imam problem u stanu sa kondenzacijom na plafonu, novogradnja, poslednji sprat. Problem nije u celom stanu vec u jednoj sobi i hodniku i to u zimskim mesecima u vidu mrlja a i curenja vode kroz plafon. Definitivno je napravljen propust od strane izvodaca radova a vezano za termoizolaciju krova. Takode imaju slican problem i komsije. Mene interesuje da li je moguce izvesti radove samo u mom stanu sa prepakovanjem izolacije od strucnog lica ili mora da svi stanari zajednicki izvedu radove. Zgrada je visoka,ima limeni krov.

    1. Poštovana,

      najverovatnije je da imate u tom delu termički most. Kako ćete odraditi popravku ostaje na vama, predpostavljam da kada bi ste o svom trošku uradili ostali stanari se nebi bunili, a da li je i njihova obaveza da učestvuju to ne mogu sa sigurnošću da Vam kažem.

      s poštovanjem

  56. pozz sakam da pitam nekoj koj razume u fazadi jas na kuca imam staklena vuna iznezu zida znaci imam sendvic zid nadvor koca jos nema fasada i sada hocu da mu stavam fazadu dai mozu da mu stava i nadvou stiropol i ako ima senvic zid so staklena volna na sredina koj prazume o izolacilu neka mi kaza dali e dobro ili loso pozzz

    1. Poštovani,

      nadam se da sam razumeo vaše pitanje i odgovor je da možete da stavite stiropor spolja ako sendvič zid nije provetren.

      s poštovanjem

  57. Postovani,

    Slucajno sam naisao na Vasu starnicu i mogu reci samo najljepse. Procitao sam sve Vase odgovore na postavljena pitanja medju kojima nisam nasao odgovor za moj problem. Kako vidim da imate valjan odgovor za sva postavljena pitanja saljem vam i moje.

    Privatna je kuca sa nekoristenim potkrovljem koje imam namjeru preurediti u stambeni prosto. Problem je u tome sto je kroviste izradjeno samo od drvene konstrukcije i pokriveno crijepom, bez dascane podloge s potrebnom izolacijom. Interesira me postoji li mogucnost i kako postaviti kvalitetnu krovnu izolaciju, bez raskrivanja krova.

    LP

    S Postovanjem,

    Ivo

  58. Postovani,molim za savet
    Zivim u zgradi , na prvom spratu .Pa bih uradio izolaciju spoljneg dela zgrade . Stiropor 8cm , komsije nisu u mogucnosti da rade izolaciju ,da li ja onda moram da obuhvatim obe grede ?
    Na koji nacin da zavrsim izolaciju da mi ne bi prodrla voda ,da li je dovoljno samo najlon ili nesto vise.

  59. Poštovani,živimo u stanu s ravnim krovom i potrebna je termo i hidro izolacija. Stanari neće da plate termo već samo hidroizolaciju. Zgrada je stara 60 godina i samo je jednom urađena hidroizolacija pre 14 godina (lično smo platili). Da li ima efekta da iznad našeg stana uradimo termo i hidroizolaciju, ako se na ostalom delu krova uradi samo hidrozolacija?

    1. Poštovana,

      termoizolacija tavanske ploče bi imala velikog efekta na smanjenje toplotnih gubitaka. Vodite računa da izolujete veću površinu od one koja pripada vašem stanu, kako biste umanjli efekat toplotnog mosta.

      s poštovanjem

  60. Postovani molim vas za pomoc,
    Imam spratnu kucu, staru 20 godina, zidanu na sledeci nacin: spolja cela cigla, u sredini 5cm staklene vune, unutra pola cigle, kuca se greje na centralno grejanje. Od pre nekoliko godina pojavljuju mi se na spratu u uglovima plafona i podova spoljasnjih zidova budj i kondenz. Hteo sam ovih dana da uradim sledecu izolaciju a vi mi sugerisite da li sam u pravu ili ne, tacnije zeleo sam sa spoljasnje strane da stiroporom, 3 ili 5cm, zastitim po fasadi samo betonske stubove na uglovima kuce i zone gde se pruzaju prva i druga ploca. Mislim da nema potrebe da radim kompletne zidove, jer vec imam izovovanu kucu. Da li bi ovim nacinom izolacije postigao pravi efekat i ako je debljina ploce 20 do 25cm koliku bi sirinu stiropora trebao da lepim na taj deo? Kuca je samo omalterisana a posle ovog bi uradio neku grebanu fasadu ili kako se vec zove. Da li je ovo pravo resenje i da li raditi sa stiroporom 20 gramskim i koje debljine ili nekim drugim materijalom ili mislite da ovakva izolacija ne bi imala efekta i mozda pravila probleme na delu zida na kojem nije zalepljen stiropor (spoljasnjeg zida). U uglovima unutrasnjih zidova.
    To bih radio ovih dana pa vas molim da mi odgovorite. Unapred hvala.

    1. Poštovani,

      predpostavljam da su vaš problem toplotni mostovi nastali na mestima prodora betonske ploče kroz termoizolacioni material. Za rešenje koje predlažete ne mogu sa 100% sigurnosti da tvrdim da će ukloniti problem. Ako se već odlučite za takvo rešenje, predložio bih da izolaciju postavite šire nego što je betonska ploča, bar 30cm.

      s poštovanejm

  61. postovani ponovo ja . hvala na odgovoru i sugestiji. moram vam postaviti jos jeno pitanje. posto kazete da niste sigurni 100/ da cu ovako otkloniti problem da li bi ga resio ako kompletne zidove spolja oblozim stiroporom. da li bi to bilo preterivanje sa sa ususkavanjem kuce i da li bi ono nosilo neke negativne posledice . ako mislite da je ovo isplativija i sigurnija opcija od one prvonavedene koju debljinu igramazu stiropora da koristim. hvala od srca unapred

    1. Poštovani,

      izvinjavam se jer nisam stigao ranije da se javim. Kad kažem da ne mogu sa 100% sigurnosti da tvrdim da ćete rešiti problem mislim upavao na parcijalnu izolaciju. Kažete da je kuća sagrađena pre 20-tak godina a da se tek od skoro pojavljuje buđ u ugolovima, odnosno kako smo predpostavili tamo gde postoje termički mostovi? Postoji mnogo faktora koji utiču na to, i trebalo bi dobro izanalizirati sve. Jer se dešava da u određenom sklopu (cigla+izolacija+cigla) pri različitim temperaturama dolazi do kondenzacije u određenoj tački u preseku. To može biti cigla a može biti i izolacioni materijal. To se proračunava i može se zaključiti da li dolazi i u kolikoj meri do kondenzacije i da li uspeva da se isuši van grejne sezone. Na vama je da odlučite, ali ja bih se ipak odlučio za potpunu izolaciju, jer je 5cm malo.

      s poštovanjem

  62. Postovani,
    Imam spratnu kucu u kojoj je useljeno samo prizemlje. Kuca je zidana sendvic zidom puna cigla(stara nemacka), termoizolacija (staklena vuna 5cm sa parnom branom) i blok 25cm. Sada je na red doslo postavljanje stolarije na spratu, medjutim na otvorima gde bi trebalo da se stavljaju prozori i balkonci nije uradjen zavrsetak, t.j. senvic zid na tim mestima nije zavrsen, ostale su supljine iz kojih viri staklena vuna. Ti otvori su bili zatvoreni sa spoljne strane blazujkama tako da vlaga nije prodirala u njih. Montazer stolarije je trazio da se ti otvori zavrse pre postavljanja stolarije jer ce on postavljati stolariju na pocetak giter bloka sa spoljne strane. Moje pitanje za Vas bi bilo kako bi trebalo da se odradi taj zavrsetak? Unapred hvala.

  63. Poštovani,
    planiram da na betonske stubove koji drže 2 terase polijepim ukrasni kamen (kao i na čeoni dio betonske ploče od terase), a da na ostatku kuće uradim demit fasadu. Da li će mi se zbog kamena na subovima i čeonim dijelovima ploče pojaviti hladni mostovi ? Ako hoće kako se to može spriječiti-napominjem da bi radi estetike više volio stubove obložiti kamenom nego npr. stirodorom.

    Najljepše Vam hvala !!!

  64. Postovani,
    Nasa stanbena zgrada (32 godine stara) je u fazi izrade termoizolacione fasade. Po preporuku jednog od nashih komshija pospisali smo ugovor za postavljanje fasade se jednom firmom koja je u ponudu napisala: Izrdada termicke fasade sa stiroporom d=10cm, lepljen fasadnim lepkom, postavljanje fasadne mrezice utisnute lepkom, ankerisanje sa klinovima i zavrshno farbana sa fasadnom bojom u tonu prethodne fasade. Josh je u jednom clanu ugovora napisano da ce radove izvrshiti strucno, solidno, kvalitetno i sovesno suglasno vazecim tehnickim propisima, normativima i obaveznih standarde za ovakav tip posla.
    Nakon postavljanje jednog dela fasade, ustanovili smo da fasada ne izgleda kao sto smo ocekivali (zavrshni sloj je isharan i mazan umesto da bude hrapav), na shto nam je vlasnik firme rekoa da on nije ponudio ono shto smo mi ocekivali, nego fasadnu nboju direktno na lepak. Molim Vas za pomoch, kako mozemo da se zashtitimo, dali postoji neki standard za izradu fasade u kome se kaze da svaka fasada mora da ima podlogu i zavrshni dekorativni sloj ili je istina da se neke fasade rade i na nachin koji oni predlazu?
    Koje su negativne osobine (osven estetske) ako fasada ostane ovako kako je?
    Pozdrav is Makedonije!

    1. Poštovani,

      postoje varijante kada se umesto tzv. “ZARIBANE” fasade kao završni sloj nanosi fasadna boja. Sve zavisi od toga šta ko želi. Obično je varijanta sa fasadnom bojom jeftinija, ali ne bi trebalo da narušava funkcionalnost fasade jer su fasadne boje predviđene za spoljašnju upotrebu i trebalo bi da štite lepak i stiropor od spoljašnjih uticaja.

      s poštovanjem

  65. Pоštovani,
    imam pitanje u vezi termoizolacije dela terase koji zatvaram i pretvaram u deo trpezarije. Leva i desna strana novog dela trpezarije je zid na ciglu sa stiroporom mislim 8 cm. Zatvaram sa krovnim sendvič panelom i pvc prozorom. Sendvič panel naslanjam na drvene gredice 8 x 5 cm i ispod njih mineralna vuna sa debelim najlonom i zelenom gips pločom. Sa krova ne ocekujem problem. Brine me jer iznad PVC prozora dolazi drvena greda dimenzija mislim da je 10 x 10 cm. Izmedju prozora i gredice ide pur pena, ali na gredicu stavljam sa spoljašnje strane lim kao opšivku a sa unutrašnje mineralnu vunu, najlon i zelenu gips ploču. Da li bi to bilo dobro ili imate neki bolji predlog?
    Srdačan pozdrav

    1. Poštovani,

      Mislim da ne bi trebalo da bude problema, samo treba voditi računa da je izolacija dobro postavljena, tj. da nema termičkih mostova.

      s poštovanjem

  66. Pozdrav,vidim da dajete strucne odgovore,pa bih molio za savet. O ovome je vec bilo reci,ali bih zeleo da cujem opet. Dogradjujem deo na kuci koji ce biti dnevni boravak. Planiram da zidam sendvic zid-giter blok+stiropor 5cm+puna cigla. U nedoumici sam oko parne brane,da li je potrebna ili ne? I ako jeste,kakva,i na koji nacin se postavlja? Hvala unapred.

    1. Poštovani,

      prvo bih napomenuo da je potrebno voditi računa o načinu na koji se termoizolacija postavlja kada se gradi sendvič zid. Naime, verovatno već znate, ali nije na odmet ponoviti, potrebno je izolacioni materijal pričvrstiti na spoljnu stranu unutrašnjeg zida, ne smete samo ređati izolacione ploče, bilo da su od stiropora, mineralne ili kamene vune. Spoljni zid mora biti odmaknut nekoliko cm i trebalo bi da taj prostor između izolacije i spoljnog zida bude provetren, posebno ako se stavlja mineralna ili kamena vuna.

      Da li je potrebna parna brana ili ne, zavisi od mnogo faktora, kao što su sama konstrukcija zida, geografsko područje itd. Stiropor ima jako malu paropropusnost, dakle kod njega obično ne treba. Mineralna ili kamena vuna imaju mnogo veću paropropusnost i na njih vlaga može mnogo više da utiče, tako da bi kod njih bila preporučljiva, ali opet kažem bez ozbiljnijeg proračuna ne mogu ništa da kažem.

      Pitao bih vas, zašto stavljate samo 5cm izolacije? Da bi postigli minimum trenutnih standarda u Srbiji, 8cm je minimalno što bi trebalo da postavite. Predpostavljam da je problem što je u pitanju sendvič zid, pa nema mesta. Da li ste razmišljali o tome da nemate sendvič zid, nego DEMIT, sa debljom izolacijom?

      s poštovanjem

  67. Postovani, imam probrem sa vlagom izmedju zida i spoljnix stepeica. Kada je kuca izgradjena nije postavljena izolacija izmedju zida i stepenica. Da li je to sada moguce rijesiti i kako ( stepenice su naslonjene na zid )

    1. Poštovani,

      predpostavljam da bi neka vrsta hidroizolacije pomogla. Ne mogu vam reći više bez uvida u situaciju.

      s poštovanjem

  68. Zdravo.steo bih da znam koji materijal da upotrebim za demit fasadu jer donji sprat od kuce ima betonske zidove a gornji je cigla, negde sam cuo da betonski zid ne dise pa se ne isplati stavljati skuplju kamenu vunu.hvala

    1. Poštovani,

      cena uopšte ne mora da bude veća ako stavljate kamenu vunu. Naglasio bih samo da je neophodno posmatrati kompletnu kosntrukciju zida i obaviti proračun i analizu kako bi se videlo da li će biti nagomilavanja vlage u konstrukciji. Mnogi faktori utiču na to, jedan od njih je i debljina termoizolacije‚.

      s poštovanjem

  69. Pozdravljam,imam problem sa stiroporom koji je postavljen na plafon stana koji se nalazi u stambenoj zgradi, montazna ploca, tzv. monta. Stiropr je debljine 3 cm, lijepljen rofixovim ljepilom te preko njega navucena rofixsova 55 te mrezica i na isto stavljen edelputz. Naime primjetio sam da je plafon popustio, tj da “dise”. Sta da radim?????Greskom prilikom ljepljenja glatki plafon nije pregrundiran i nije zatiplan. unaprijed zahvaljujem

    1. Poštovani,

      trebalo bi ustanoviti koji deo je pospustio, obično je to deo prema nosećoj konstrukciji (kako je vi zovete MONTA). Da li znate, da li su postavljene tiple pri izradi izolacije? Jedno od rešenja bi moglo biti i pričvršćivanje tiplama i ponovno postavljenje mrežice i završnog sloja.

      s poštovanjem.

  70. Postovani,

    molim Vas za savet, da li ima smisla odraditi spoljnu termo izolaciju kuce koja vec ima sendvic zid?
    Zid se sastoji od supljeg bloka sa unutrasnje strane, zatim staklena vuna 5cm i fasadne cigle sa spoljne strane. Kolebam se i oko debljine stiropora da li 5cm ili 10cm u ovom slucaju koji sam naveo?

    Unapred zahvalan, s postovanjem

    Filip

    1. Poštovani,

      naravno da ima smisla, u praksi se gleda ceo zid tako da se vrednosti izolacionih materijala sabiraju. Imaćete bolju izolaciju.
      Što se tiče debljine, ja sam uvek za deblju jer je cena uvećana samo za cenu izolacionog materijala, sve ostalo je praktično isto.

      s poštovanjem

  71. Poštovani
    Kuću smo zidali 4 godine. Prve godine ozidana i pokrivena, druge godine postavljena spoljna stolarija, treće godine malterisana i spolja i iznutra i u toku godine pred useljenje gletovana i krečena. Temelj je visine 70 cm i širine 50cm. Na temelj postavljen kondor, zid je cigla I po, kuća je izolovana trskom –zidovi 10 cm (postavljena parna brana)a plafon 5 cm i zaliveno betonom, krov je podaščan i postavljena je aluminijumska folija preko dasaka. Pod je izolovan posle nulte ploče bitulit, kondor, stirodur 3 cm, košuljica, u sobama je postavljen brodski pod gde je između štafli postavljen stiropor od 2 cm. Prozori su drveni i veoma dobro odrađeni kao PVC dobro dihtuju, i na prozorima su alu roletne sa punjenjem. Urađeno je etažno grejanje sa aluplastičnim cevima kroz pod. Ove jeseni smo počeli da živimo u kući sve je bilo u redu do početka grejanja. Sobni termostat je postavljen na 22 stepena a u sobama se nalaze termoregulacioni ventili podešeni na istu temperature, jedino u spavaćoj sobi je 20 stepeni. Sa poda ne vuče hladno – termo izolacija je verovatno odrađena dobro. Na podu u ćoškovima kuće se pojavila buđ i plesan i voda.NA unutrašnjim zidovima nigde nema buđi I plesni. Najviše u sobi gde je ćošak severoistočni I širi se po podu I na severnom I istočnom zidu. Soba u kojoj je 20 stepeni takođe ima buđi u manjoj meri. S obzirom da temelj nije termo izolovan I čitanjem foruma shvatili smo da treba da termo izolujemo. Oko kuće su izrađene betonske saze. Temelj možemo znači da izolujemo sa spoljne strane do staza. Pitanja su sledeća:
    1. Kolike debljine treba da je stirodur za izolaciju
    2. Da li treba da postavimo hidro izolaciju
    3. I da li treba da se pravi parna brana kao kod zidova I na koji način.
    S poštovanjem.

  72. Postovani,
    Citajuci vase strucne komentare molim vas za savet.
    Naime na kuci je demit fasada koja je postavljena pre dosta godina,15 tak i vise mozda,neznam tacno jer smo kucu kupili pre desetak godina a fasada je vec bila na njoj.
    Desava se sledece:u zimskom periodu kada pocne grejanje u donjem delu spoljasnjih zidova pojavljuje se povrsinska budj.Dakle-u zidovima nema vlage,podvlacim u pitanju su samo spoljni zidovi na kojima se pojavljuje budj samo u donjem delu spoj poda i zida.Zid je na dodir hladan iako ima spoljnu fasadu.Neznam kako da resim problem-moje je pitanje dali je pametno da i sa unutrasnje strane postavim termo izolaciju na te spoljne zidove-razmisljam o kamenoj vuni.
    Neki kazu da nije dobro postavljati unutrasnju izolaciju ako je vec ima spolja.
    Neznam da li je moguce da je spoljna fasada prestala imati funkciju posle toliko godina,ili je u pitanju nesto drugo.
    Hvala unapred.

    1. Poštovani,

      po onome kako ste opisali problem, rekao bih da imate problem sa hladnim mostom. Naime, temelj vam nije izolovan i donji deo zida koji se oslanja na temelj praktično nema izolaciju(hlade se preko temelja). Ne bih savetovao postavljanje termoizolacije sa unutrašnje strane. Moj predlog je da nastavite izolaciju zida ka dole, sa spoljne strane, tj. da izolujete deo temelja, ako ne i ceo (bar do zemlje). Više o tome možete pročitati u delu “TERMIČKI MOST”.

      s poštovanjem

  73. Postovani,

    Treba mi savet. Hocu da radim hidroizolaciju poda. interesuje me da li je ovaj postupak zadovoljavajuci. Bitulit – kondor – najlon – stirodur – laminat.. Da li je potrebno raditi betonsku kosuljicu nakon postavljanja kondora.? Postoji sloj betona koji je ravan ali se bojimo vlage.. unapred zahvalna.

    1. Poštovana,

      što se tiče hidroizolacije najbitnije je da se primene materijali koji su u skladu sa situacijom. Svaki od materijala koje ste naveli imaju određenu svrhu….možda jedino najlon nije neophodan. Što se tiče košuljice, to bi trebalo videti, realno nijedan beton nije idealno ravan kao košuljica, posebno kad na beton lepite kondor. Dakle, može i bez košuljice, ali bih je ja ipak preporučio, jer nije baš zahvalno postavljenje tzv. plivajućeg poda (laminata) direktno na stirodur.

      s poštovanjem

  74. Poštovani,

    Imam na kuci uradjen sendvič zid koji je izmalterisan ali bez parne brane. Da li je pametno raditi demit fasadu preko toga ili samo nabaciti bavalit posto se pojavljuje kondenz na nekim mestima na prvom spratu? Hvala

    1. Poštovani,

      razlog za pojavu kondenzata na spoljnim zidovima koji su termoizolovani je najčešće termički most (hladan most), dakle prekid u izolaciji. Samo bavalit vam neće pomoći. Dodavanje izolacije sa spoljne strane ne može da škodi, ako se izvede kako treba.

      s poštovanjem

  75. Postovanje.
    Na stambenoj zgradi je ravan krov i postavljena je hidroizolacija(kondor). Da li je moguce i na koji nacin postaviti termo izolaciju preko postojece hidro izolacije, a da se hidroizolacija ne osteti?
    Hvala.

    1. Poštovani,

      moguće je, ali imajte na umu da je i nakon postavljanja termoizolacije potrebno postaviti hidroizolacioni sloj, kako bi se izolacija zaštitila od prodora vlage, tako da vam nije ni bitno da li će biti oštećen postojeći sloj ili ne.

      s poštovanjem

    1. Poštovani,

      STIRODUR ima bolje izolacione karakterisitke u odnosu na STIROPOR, za nekih 10-15%, ali je znatno skuplji.

      s poštovanje

  76. Kuca je sagradjena 60godina,renovirana 2003,godine postavljena vanjska termoizolacija i demit fasada.Medjutim problem je u unutrasnojsti na dva unutrasnja zida jedne sobe je vlaga, kpoju ne mozemo rijesiti,pretpostavljam da u na tim zidovima bila vrata koja su zazidana i da nije postavljena izolacija sto saada pravi problem.Prije desetak godina smo obili dio maltera i navukli malter sredstvom protiv vlage, sada je vlaga iznad tog maltera…na dodir se kida…molim za savjet posto trebam nesto uraditi i planiram u sledeceim danima…milim da mi hitno pomognete savjetom inaprijed hvala

  77. Poštovani,
    interesuje me zašto nije preporučljivo da se demit fasada postavlja na temperaturama iznad 25’C?

    1. Poštovani,

      to je preporuka proizvođača, a ima veze sa sastojcima i njihovom međusobnom reakcijom. Pri većim temperaturama ne reaguju svi sastojci kako je predviđeno i može da dođe do nepravovremenog vezivanja i stvrdnjavanja, te proizvođač ne može garantovati da za svoj proizvod.

      s poštovanjem

  78. Dobar dan,

    posedujem stambeni objekat koji je sagradjen 1983 godine i na njoj je u to vreme napravljen sendvic zid od pune opeke sa izolacijom od 5cm staklene vune. Debljina zida u nekim delovima prelazi 50cm.
    Hteo bih da na neki nacin poboljsam termoizolaciju objekta i hteo bih da se uradi Demit fasada na postojeci sendvic zid.
    Majstori koji se bave tim poslovima kazu da izolacija u sendvic zidovima tokom godina propada, moze da se staklena vuna natopi vlagom i jednostavno padne kao zavesa ostavljajuci supljine u zidu.
    Zanima me da li je ovo pametno resenje za poboljsanje termoizolacije objekta i da li moze na neki nacin da stvori neki kontraefekat? Hvala.

    Pozdrav,
    Aleksandar

    1. Poštovani,

      ako je izolacija propisno postavljena, onda ne bi smela da propadne……najčešće to što su vam majstori rekli bude tačno, jer u snedvič zidovima ne pričvršćuju izolacioni materijal za unutrašnji zid, pa onda imate veliki broj termičkih mostova, pojavljuje se kondenzacija, buđ i kamena vuna brzo propadne ( o tome možete pročitati u odeljku u TERMIČKIM MOSTOVIMA ).

      Što se tiče dodavanja termoizolacije, ona ne može da škodi što se tiče termičkih karakteristika. Međutim, u zavisnoti od toga u kakvom je stanju i koje je vrste izolacija u sendivču, može da dođe do problema sa difuzijom vodene pare. Ako je u sendviču kamena vuna (kroz nju vodena para prolazi) a spolja postavite recimo STIROPOR (koji ima jako malu paropropustljivost), može da dođe do zadržavanja i kondenzovanja vodene pare u samoj konstrukciji zida, što može da rezultira oštećenjem istog.

      Kažete da je vaša kuća stara preko 30 godina, ako predpostavimo da je izolacija postavljana bez ankerisanja za unutrašnji zid, možemo poredpostaviti da je odavno propala, ne znam kako bi smo to mogli da utvrdimo sa sigurnošću. Ako je propala, onda možete slobodno postaviti bilo koji izolacioni materijal spolja, ali ako nije, onda bi trebalo postaviti izolacioni materijal sa velikom paropropustljivošću (KAMENA VUNA). Kamena vuna se isto može postaviti po modelu DEMIT fasade.

      s poštovanjem

  79. Poštovani, prvo Vam hvala na iscrpnim komentarima i na strpljenju.
    Situacija kod mene je sledeca. Dospeo sam u posed auto servisa kojega zelim delom da preuredim u stambeno-izlozbeni prostor(salon namestaja). Plafon je gledano odozdo: table iverice-rostilj od greda-folija-ondulina. Bez ikakve termo izolacije u sendvicu krova. Otvaranje krova i umetanje termo izolacije izmedju rogova bi mi otvorilo veliki i dug posao i zahtevao puno novca. Mislim da nisam spreman za to. Ideja mi je da termo izolaciju uradim iznutra. Visina plafona varira izmedju 260 i 380cm, zidovi su od giter bloka i ima puno staklenih povrsina (fiksova).Grejanje je centralno, peć je na čvrsto gorivo, radijatori aluminijumski. Da li bi mogli da mi date neki predlog i redosled koraka i ako ste u mogućnošcu da mi odgovorite sto pre?? Imam dan dva fore, pre nego sto mi majstori dodju.
    Unapred zahvalan i srdacan pozdrav!

    1. Poštovani,

      kod termoizolacije krova, izolacioni materijal se i postavlja praktično sa unutrašnje strane. Postoji nekoliko načina da postavite izolaciju…..zavisi koliko imate vremena i novaca. Predložio bih da se table iverice odstrane, a da se ugradi izolacija, zatim parna brana(sa unutrašnje strane) i nakon toga postave gipsane ploče preko parne brane. Dobro bi bilo da se izolavija zaštiti od prodora vode sa gornje strane…..u slučaju da krov procuri.

      s poštovanjem

      1. Hvala na brrrzom odgovoru!
        Ovo sa uklanjanjem iverice mi BAS otvara veliki posao. Ako je i uklonim ne znam za sta bih kacio izolaciju?Sem da izmedju greda stavljam neke limene profile sa donje strane, poprecno, pa da iznad njih provlacim nesto od izolanata?
        Moja ideja je bila da na ivericu lepim i šarafam stiropor, ili stirodur(sta predlazete i koju debljinu?), pa onda folija kao parna brana, pa gipsane ploče. Ako previše već ne dosađujem, daj te mi još koji savet 🙂
        Lep pozdrav…

        1. Poštovani,

          ja sam rekao da treba ukloniti ivericu, jer nisam siguran da kako postaviti izolaciju i kasnije gipsane ploče, tj. da li iverica može da posluži kao noseći sloj. Kada se koriste gipsane ploče, uglavnom se prvo postavlja konstrukcija od pocinkovanih profila (ili drveni roštilj) i između izolacija pa onda gips. Grede su ipak nešto drugo. Ako i ne skidate ivericu, gledajte da pri šrafljenju koristite grede.
          Izolacija krova mora biti deblja od one koja se koristi na zidovima, dakle minimum 13-14 cm debljine, ako želite da imate neki efekat,. To bi vam bio drugi problem, kako šrafiti?

          Zaključak, i dalje ostajem pri tvrdnji da treba skinuti ivericu, zatim postaviti noseću konstrukciju za gips, koja bi bila spuštena u odnosu na ravan iverice, kako bi ste imali prostora da postavite termoizolaciju odgovarajuće debljine i da vam ostane prostora sa gornje strane (prema krovnom pokrivaču) bar 5cm, za luftiranje. Sa unutrašnje strane ide parna brana i gipsane ploče.

          Od izolacionih materijala preporčio bih kamenu vunu, može i stiropor. Za stirodurom nema potrebe, jer mu to nije namena i dosta je skuplji.

          s poštovanjem

  80. Jos jednom hvala na brzim i detaljnim odovorima! Pojma nemam za sta cu se odluciti. Povrsina plafona je oko 150m2.
    Joooooojjj…..
    Al kad smo preziveli i sankcije i bombe i agresiju i tranziciju, valjda me izolacija nece ubiti?
    Lep pozdrav…

  81. Postovani,

    kuca je gradjena samo sa fasadnom ciglom. Zamenjeni su svi prozori i vrata. Ponekad se javlja vakum. Od prosle godine pocela je da se javlja budj i vlaga na zidovima odozdo pa na gore, do visine prozora. U coskovima, iza kreveta, ormana. Razmisljamo da stavljamo zpoljasnju izolaciju. Dole strirodur, a posle striropor 5-ticu. Zanima me Vase misljenje, da li ce to pomoci? Ili bar neki Vas savet.

    Hvala unapred.

    1. Poštovani,

      buđ se obično javlja na ututrašnjim stranama zidova, jer su hladniji nego što bi to trebalo da bude, pa se vodena para iz vazduha u prostoriji kondenzuje na njima. Dakle ako je to razlog, naravno da će trmoizolacija sa spoljne strane pomoći, odnosno rešiti taj problem.

      Drugi razlog bi mogao da bude prodor vlage kroz temelj ka zidu, ali mislim da to u vašem primeru nije slučaj, jer imate dosta površina koje su prekrivene sa buđi.

      s poštovanjem

      1. Postovani,

        Izvinite opet na smetnji, ali da li moze da se uradi izolacija sada, kada temperature opadnu, tamo krajem septembra -pocetkom oktobra, da se stavi lepak i stiropor, a da se u aprilu/maju stavi mrezica i lepak? Da li ce nesto skoditi da ostane samo stiropor preko zime?

        Hvala unapred.

        1. Postovani! U stanu u kojem stanujem vec 3,5 godine imam problem tako sto komsije preko puta u svom kupatilu I prostoriji do kupatila nesto non stop farbaju tako da ti neprijatni mirisi ulaze u moju kuhinju koju deli samo zid od njihovog kupatila kao I u moj dnevni boravak . Molim vas da mi pomognete I kazete da li smrad prolazi kroz pukotine na zidu koje su se pojavile izmedju zida I podne lajsne I kako da resim taj problem.Zbog ovog stanja u kome se nalazim zivot mi je postao nepodnosljiv u ovom stanu.

  82. Poštovani,

    prvenstveno želim da Vam se zahvalim na stručnim odgovorima, ljubaznosti i strpljenju koje ste ukazali.

    Pročitao sam veći deo pitanja i odgovora. Ali imam jedno pitanje.
    Naime, planiram da izolujem tavanicu (ravna ploča betonska iznad koje je crep). Prvo sam planirao da za to koristim 17-o gramski stiropor, zalepim ga za tavanicu i preko njega stavim mrežicu i lepak.
    U razgovoru sa nekim ljudima preporučili su mi stirodur (ovaj tavanki deo se ne koristi često).
    Moje pitanje je sledeće. Koje debljine stirodur je ekvivalent što se tiče termoizolacione sposobnosti stiroporu od 10 cm debljine. Takođe molim Vas za Vaše mišljenje da li je ovo dobra ideja.

    Unapre se zahvaljujem na odgovoru i srdačno Vas pozdravlja.
    Dragan

    1. Poštovani,

      STIRODUR ima bolje izolacione karakteristike od STIROPORA za nekih 15%-20%. Dakle 10cm STIROPORA bi ste mogli da zamenite sa nekih 8cm STIRODURA. Sa druge strane 8cm STIRODURA je znatno skuplje od 10cm STIROPORA i to je jedan od razloga što vam ne bih preporučio STIRODUR.

      Drugo, predpostavljam da su vam preporučili STIRODUR jer je on dosta čvršći i predviđen za ekstremnije uslove ( izolacija temelja, podruma…..), ali ako bi ste postavili lepak i mrežicu preko njega ništa ne biste dobili, ne biste i dalje mogli da gazite po njemu a da ga ne oštetite, a kamoli da nesto odložite na tavan. Da bi tavan bio upotrebljiv morate postaviti košuljicu preko izolacije ili je podaskati, ako ga nećete koristiti, ne morate ni lepak ni mrežicu da postavljate.

      Zaključak: preporučio bih da postavite bar 15cm STIROPORA (jer je 10cm malo po trenutnim standardima) ako želite da imate zadovojlavajući efekat. Možete postavi 3 puta po 5cm, pri tome prvi sloj zalepite na tavansku ploču kako bi ste imali ravnu podlogu, a druga dva sloja poređajte na prvi sloj, vodeći računa da su smaknuti (najbolje je okrenuti ih za 90 stepeni). Preko izolacije postavite daske, kako bi se moglo hodati a da se stiropor ne ošteti. Video sam nekoliko slučajeva gde su umesto klasičnih dasaka uptrebljene gornje strane od drvenih paleta, samo su skinuti stubići i donja daska.

      Nadam se da sam pomogao

      s poštovanjem

    1. Poštovana,

      u praksi se stiropor ne koristi u te svrhe. Temeratura toplotvodnih cevi dostiže i temepraturu od 90C, ne znam da li je to i u vašem slučaju, ali moglo bi da dodje do oštećenja.

      S poštovanjem

  83. Postovanje!
    Potrebna mi je pomoc u resavanju izolacije kuce i uvodjenja cemtralnog grejanja.
    Prosle godine smo se uselili u kucu i celu zimu napatili oko grejanja jer nismo uspeli da odradimo izolaciju i centralno grejanje koje je u planu za ovu godinu…ali…imamo problem!!!
    Kuca je dimenzija 12m.x8m., na sprat sa potkrovljem i krovom na dve vode. Zidana je blokovima,koji su na nekim mestima suplji jer nije naneto dovoljno maltera.Mi smo se uselili na sprat,postavili smo “kvalitetnu” pvc stolariju,izmalterisali,izgletovali,na plafone je stavljen stiropor neznam tacno koje debljine,pre gletovanja…i tu nam je najtoplije i bilo ove zime,steta sto nismo mogli da sedimo na plafonu.. 🙂 U prizemlju je ceo jedan prazan prostor,tj.radionica i tu je postavljena stara ,privremena drvena stolarija,koja ce se menjati jednog dana…
    Nas problem je sto “mozda”,nazalost,necemo moci da odradimo komplet izolaciju i da uvedemo grejanje na spratu 🙁
    Zato mi treba strucna pomoc,
    Mi bi da uradimo izolaciju sprata,bez prizemlja i da uvedemo grejanje na spratu,posto vec imamo postavljene cevi ispod kosuljice (skrivene cevi.) Dali je to izvodljivo i moze li to tako? Hoce li to imati efekta u zagrejavanju kuce i hoce li biti nekih problema oko vlage,kondenza ili nesto slicno?Dali je to neko radio a da je uspesno?Ja sam malo skepticna po tom pitanju i plasim se da nebudu “bacene pare” posto su nam pare ustvari i problem da to sve odradimo,a i u prizemlju je stara stolarija koja ce se menjati (da se ne ponavljam…) ?!??
    U velikoj sam dilemi a blizi se vreme resavanja tog problema,pa bih vas zamolila da me posavetujete strucno i realno. Unapred zahvalna i ako moze sto brzi odgovor,jer sledece nedelje vec moram da angazujem “nekoga ” ako uspem da pronadjem “strucnog” za taj vid posla. Pozdravljam.

  84. Postovani

    Ovakav je moj problem. hteo bih da stavim izolaciju na 70 kvadratnih metara. Nemam mnogo novaca tj trebelo bi da imam za materijal. Interesuje me koliko bi me kostao samo materijal za 1 metar kvadratni (bez zavrsnog dela tj. bez akrila). To cu uraditi sledece godine. Bitno mi je da znam cenu jer cu raditi sam sa jednim drugom, koji se inace bavi time. Koliko sam obavesten treba mi cena :
    – stiropora 5 cm
    – lepka kg/m2
    -mrezice m2
    -tiplovi

    Hvala unapred

    1. Poštovani,

      ne znam kako bih vam pomogao oko cene, predostavljam da za stiropor znate i sami cenu, odnosno obiđite stovarišta i vidite kako se kreću cene. Mrežice vam treba najmanje 10-15% više od stvarne kvadrature jer morate da je preklapate. Što se tiče lepka to je relativna stvar, zavisi kakva je podloga na koju lepite stiropor, ako je neravna potrošićete više lepka. Sve u svemu, predpostavljam da bi ste trebali da potrošite najmanje 6kg/m2. Tiple se po pravilu postavljaju na ćoškovima ploča i jedna u sredini.

      s poštovanjem

  85. Poštovani,
    Imam jedno pitanje. Na potkrovlju soba nije malterisana. Hteo bih da lepim stiropor od 3cm (da bude kao demit fasada ali unutra). Dva zida (od bloka) idu na tavanski prostor, jedan zid je spoljasnji (malterisana je spolja – cigla) a drugi zid (od bloka) razdvaja drugu sobu. Sta mislite o tome? Molim vaše mišljenje i sugestije?
    Zaboravio sam napisti da bi i plafon tako uradio sa stiroporom.
    Hvala unapred

    1. Poštovani,

      Izolacija sa unutrašnje strane nije baš najsrećnije rešenje, daleko od toga da nema funkciju, ali najbolje bi bilo ako izolacija može da se postavi sa spoljne strane. Debljina je takođe veoma bitna, dakle 3cm je malo.

      s poštovanjem

  86. Poštovanje, imam izolaciju sa unutrašnje strane od 1 cm u dnevnoj sobi i po 2 cm u sobama na spoljašnjim zidovima ali sa unutrašnje strane. Planiram spoljašnju izolalciju cele kuće stroporom 5 i 8. Takodj je i unutra radjen stiropor. Da li će mi se smanjiti efekat spoljašnje izolacije i neće imati pravi efekat, jer imam i unutrašnju, pa zidovi ne mogu da se zagreju. . Hvala na odgovoru.

    1. Poštovana,

      Razumeo sam šta ste me pitali i to neće umanjiti efekat spoljašnje izolacije. Izolacija od 1-2 cm je zaista nedovolja, tako da postavljanje dodatne izolacije sa spoljne strane predstavlja dobro rešenje.
      Naravno da bi bilo bolje da nemate unutrašnju izolaciju, jer bi zidovi tako mogli bolje da apsorbuju i otpuštaju toplotu, tj. njihova termička masa bi došla do izražaja.
      Dakle, samo napred sa izolacijom.

      s poštovanjem

  87. Postovani,

    moja kuća je sagradjena 1965. godine. Ima podrum, prizemlje i sprat .Ja i moja porodica živimo u prizemlju, a moji roditelji na spratu.Zidovi u prizemlju su debljine cigla i po , a na spratu su debljine cigle. Kuća nema spoljni stiropor, ali je u prizemlju dobra izolacija. Promenjeni su prozori, stavljeni su drveni prozori i drvena ulazna vrata.Na spratu su stari trokrilni prozori kroz koje duva i loše je izolovano. Tavan nije izolovan, toplota na spratu odlazi kroz ploču koja je karatavan. Tavan se povremeno koristi ( čišćene odžaka, odlaganje stvari) Grejanje je centralno, na pelet. Ispod polovine kuće je podrum koji se delom greje od kotla , a drugi deo, iznad kog je dnevni boravak, se ne greje i nije izolovan.Moj problem je buđ i kondezacija koja se javlja u prizemlju , a na spratu je nema. Na parketu u dnevnom boravku ( koji je iznad dela podruma koji se ne greje ), javlja se kondez, kao i na prozorima i ulaznim drvenim vratima (koja su tanka i kroz koja duva). Buđ se takođe javlja na spoljnom zidu špajiza koji se ne greje.Molim Vas za savet, sta da uradimo da se reši ovaj problem.
    S poštovanjem,
    Goca

    1. Poštovana,

      po svemu što ste opisali može se zaključiti da imate problem sa izolacijom, koju nemate. Cigla ili cigla i po se ne može smatrati izolacijom. U prizemlju se pojavljuje kondenz, posebno u delu koji nije iznad podruma jer se preko temelja prenosi hladnoća na pod. Takav slučaj nije na spratu jer se prizemlje dovoljno ugreje.

      Predlog za rešenje vašeg problema je postavljanje spoljne izolacije na zidove i na temelj. Savetovao bih i promenu stolarije, jer sve zajedno može da donese veliku uštedu.

      s poštovanjem

  88. Postovani,
    na kuci imam izolaciju sa 8cm stiropora. Kada su majstori postavili izolaciju do vrha zidova pod krov, nisu zavrsetak izolacije zatvorili lepkom. Sada duz cele kuce imam odmaknutu izolaciju za nekih 1cm. Posto su ploce lepljene pogacama sigurno je veliki gubitak toplote???

  89. Postovani,totalno sam laik ali mi treba misljenje..Naime,sredjivali smo kucu,ugradili PVC,itd,nikada do sada se nije pojavljivala vlaga,a sada s vremena na vreme se na celom spoljom zidu odole ,gde su dve prostorije vidi da je mokar zid(koji se za par sati osusi) ali to je kao metrom povucena linija,i to u visini temelja koji nisu oblozeni…Sta je najbolji predlog…Da li bi pomoglo da se samo to izoluje?Da li ce izbijati na dr mestu onda???Posto finansijski ne mozemo izolvati celu kucu???Sta uostalom moze biti problem…?????Jeste da se to osusi ali ako jos koji put izbije ostetice farbu….

    1. Poštovana,

      vrlo je verovatno da u tom delu imate termički most, jer je temelj od betona i mnogo bolje provodi toplotu nego materijal od koga je zid(cigla,blok….). Ako se pojavi pa nestane, predpostavljam da ne grejete objekat u određenom delu dana, pa ste negde na garnici pojave kondenzacije. Preporučio bih, ako već nemate izolaciju na zidu, da ne radite to parcijalno, tj. da ne izolujete samo temelj nego ceo objekat.
      U slučaju da niste u mogućnosti da uradite sve, nemojte onda ni raditi izolaciju.
      Preporučio bih:

      – da češće provetravate objekat
      – ne smanjujte grejanje tokom noći
      – podignite temperaturu u objektu za 0,5C – 1 C

      s poštovanjem

      1. Hvala puno na odgovoru..E sad,sta bi se desilo ako bismo samo izolovali taj sporni temelj..Jer kao da se temelj “preslika” sa unutrasnje strane,e toliko bude vlazno??Malopre sam unela ves da susim unutra i posle 10mi se pocelo to pojavljivati tj izbijati,otvorih prozor i za 3 min je nestalo,prosto neverovatno..Grejemo se na TA pec a prostorija pored se greje odatle kroz sank,tj otvor velicine prozora,tamo dogrevamo kvarcnom.Uglavnom je namesteno na neku srednju temperaturu i ko god dodje kaze da je toplo..da li bi pomoglo i da se taj spoljni zid prekreci recimo STOP KONDENZ-om ili slicno..Do ugradnje PVC-a nikada nije bilo vlage ni kondenzacije..Ne mogu da verujem sta se sad desava.A taj zid je prethodni vlasnik kuce izgleda prezidao,jer je to starija kuca..U spavacoj sobi su debeli zidovi,stari,koje smo sredili donekle spanskim zidom i nema tih problema..

        1. Poštovana,

          PVC stolarija je mnogo bolja što se tiče zaptivanja, tako da veliki deo vodene pare koja je pre izlazila kroz staru stolariju sada ne može da izađe, to je sasvim razumljivo. Zbog toga je neophodno češće provetravati objekat, jer se vodena para stvara od kuvanja, kupanja, od samih ukućana itd. Morao bih da Vas ispravim kod one konstatacije da vlaga izbija iz zida kada ste uneli veš da se suši. Naime, kada ste uneli veš, na višoj temperaturi vlaga iz veša je počela da isparava povećavajući relativnu vlažnost vazduha. Vazduh u dodiru sa problematičnim delom zida gubi toplotu,hladi se, i ne može zbog pada temperature da zadrži vlagu, pa se ona kondenzuje na hladnoj površini zida. Čim ste otvorili prozor, pustili ste hladan vazduh unutra, on se zagrejao i zbog porasta temperature, opala mu je relativna vlažnost i on sada može da apsorbuje više vlage. Dakle, dobili ste suvlji vazduh, pa je sada vlaga sa zida opet u vazduhu.

          Što se tiče pomenutog STOP KONDENZ-a, nisam imao prilike da vidim kako izgledaju njegovi efekti na delu, pa ne mogu da tvrdim ništa. Po onome što proizvođač tvrdi trebalo bi da rešite problem sa njim.

          Što se tiče izolacije samo temelja, nema garancije da ćete zasigurno rešiti problem, ali možete pokušati. Ako se odlučite za ovaj način, preporučio bih da pređete izolacijom i na zid (30-40cm), dakle da ne izolujete samo temelj.

          U svako slučaju, bilo bi lepo, kad obavite izmenu, da nam javite kakav ste rezultat postigli.

          s poštovanjem

  90. Postovani,
    Molio bih vas da mi date savet u vezi termoizolacije objekta, naime radi se o stambenom objektu koji je zidan blokom 25 cm + 5 cm stiropora, interesuje me sledece. U planu mi je da radim oblaganje cele kuce fasadnom opekom, da li i koliko bih trebao da odvojim opeku od demit fasade? I jos jedno pitanje koja je optimalna debljina mineralne vune u ne grejanom tavanskom prostoru?
    Unapred zahvalan s’ postovanjem Aleksandar

  91. Poštovani molila bi vas savet vezano za vlagu i kondenz. Imam urađenu spoljnu izolaciju na stanu -prvi sprat ispod mene je stan u kome niko ne živi a iznad tavanski prostor . Stan se provetrava redovno ali sa pvc prozora lije voda kao i sa pločica u kuhinji bukvalno lije a ako slučajno nešto i kuvam onda imam poplavu u kuhinji bez obzira na aspirator i prozor koji je stan otvoren bar na venus . Ceo stan je rađen relativno skoro pre par godina . Unapred hvala

    1. Poštovana,

      Vlaga na prozorima i pločicama je posledica kondenzacije, a ona može da se pojavljuje iz nekoliko razloga.
      1.Moguće je da je tepmeratura u prostorijama nedovoljno visoka, pa je relativna vlažnost visoka, dakle možete pokušati da pojačate grejanje.
      2.Ako je izolovan samo vaš stan, onda je moguće da su zidovi i dalje hladni, tj. nedovoljno zagrejani pa se vodena para iz vazduha kondenzuje na njima. Pogledajte temu TERMIČKI MOST ( HLADAN MOST ) biće vam jasnije zašto.
      3.Moguće je da su i stakla na prozorima loša, tj. da im je koeficijent provodljivosti visok, te im je povrština hlada.

      Predložio bih upoterbu kuhinjoskog aspiratora, jer se kuvanjem oslobađa velika količina vodene pare, pogotovo ako koristite plin za kuvanje.

      s poštovanjem

  92. interesuje me kako da najjeftinije izolujem tavanski prostor mislim na plocu.zivim u zgradi od tri sprata i iznad mene je plafon
    javlja mi se kondez i budj inace zgrada mi je izolovan sa svih strana samo je jos ostao plafo
    interesuje me za 56m kvadratnih sta bi trebao da kupim i koliko bi to okvirno me kostalo

    1. Poštovani,

      Izolaciju možete obaviti sa više vrsta materijala, na vama je da odlučite o vrsti, jer vam od toga zavisi cena. Takođe treba voditi računa i o tome da li se tavan upotrebljava ili ne. Ne mogu vam reći koliko bi vas to koštalo, jer zavisi od materila koji ćete koristi, ali u svako slučaju ispod 14-15cm debljine ne bih preporučio, dakle najmanje toliko. Takođe je potrebno na krajevima ploče što bolje sve ušuškati, kako bi bilo što manje prekida u izolaciji.

      s poštovanjem

  93. Poštovani,
    Ja i brat živimo u kući zidanoj šljakanim blokovima. Kuća je zidana prije 8 godina kada zbog finansijskih razloga nije se mogla raditi fasada sa vanjske strane, nego je sa unutrašnje stane na vanjske zidove urađeno lijepljenje 3cm stiropora ljepilom, preko stiropora mrežica sa ljepilom i kao završni sloj edelpuc.
    Međutim, došlo je vrijeme da se može uložiti u vanjsku fasadu, pa šta nam preporučujete? Vidim da većina ljudi ne preporučuje sa obe strane zida stavljanje stiropora zbog termo-mostova, koji nastaju zbog hladnih zidova (najčešće u ćoškovima, gdje ima cerklaž). Zar nije bolje staviti demit fasadu i sa vanjske strane i tako zaštiti pretjerano hlađenje vanjskog zida i tako umanjiti efekat termomostova?
    Možda uraditi fasadu krajem ljeta kada u zidovima ima najmanje vlage (kad ih sunce dobro isuši), i tako upakovati zid? (ovo su samo neke moje amaterske ideje) 😀
    U svakom slučaju, unaprijed Vam hvala na savjetu i objašnjenju.

    Pozdrav.

    1. Poštovani,

      nisam siguran da sam razumeo to oko termičkih mostova kada se izoluje sa obe strane, ali sam siguran da kad sa spoljne strane izolujete objekat imate ih mnogo manje.
      U svakom slučaju preporučio bih izolaciju sa spoljne strane kao dodatak, jer je 3cm premalo.
      Kada izolujete sa poljne strane, vodite računa da izbegnete, tj. eliminišete tarmičke mostove, jačešći primer su terase. O tome možete više pročitati u tekstu TERMIČKI MOST (HLADAN MOST).

      s poštovanjem

      1. Hvala Vam na odgovoru. Ma pojedini ljudi pišu i po forumima i usmeno savjetuju da se izolacija ne stavlja sa obje strane zida zbog termo mostova, što mi nema smisla. Stavljanjem vanjske izolacije kao dodatak unutrašnjoj bi se ti termički mostovi vjerovatno trebali eliminisati.
        Nego drugo je pitanje zadržavanje vlage u zidu ukoliko je zid upakovan sa obe strane stiroporom. Da li je to problem i kako ga riješiti?

  94. Molio bi za stručno mišljenje ili predlog u vezi sa izolacijom stana potkrovlja s obzirom na to da je zimi hladno a leti prilično toplo u stanu.
    Radi se o zgradi staroj 30 godina koja je bila pokrivena eternit pločama spolja, a sa unutrašnje strane je lamperija, a između rogova je postavljena izolacija od staklene vune prilikom izgradnje objekta. Prošle godine izvršena je zamena eternit ploča i to tako da su preko postojeće daščane podloge postavljene OBS ploče i folija (verovatno kao hidroizolacija), i preko toga tegola.

    Hteo bi da uradim dodatnu izolaciju sa unutrašnje strane i planiram striropor debljine 3 cm (visina prostorija ne dozvoljava deblji stiropor) koji bih postavio direktno preko lamperije.
    Da li je to dobra ideja i na koji način treba uraditi fiksiranje stiropora za lamperiju, i da li je potrebno postaviti i neku foliju između kao parnu branu?

    Hvala unapred na odgovoru.

    Željko

    1. Poštovani,

      moram priznati da nisam siguran da je postavljanje stiropora na taj način dobra ideja. Da li ste razmišljati o težini dodatnog sloja koji želite da postavite, jer predpostavljam da nećete ostaviti stiropor bez nekog završnog sloja? Ne znam čime da pričvrstite storopor na lamperiju a da to bude sigurno.
      Predložio bih da skinete lamperiju postavite konstrukciju na koju ćete opet montirati laperiju ili gipsane ploče, a između postavite stiropor.

      s poštovanjem

  95. Postovani,
    kupio sam kucu pre par godina u kojoj je sa unutrasnje strane zalepljen stiropor 2 cm.
    Posto je spolja fasada potpuno oronula, zanima me koliko je pametno staviti stiropor sa spoljne strane i koju debljinu. i jos jedno pitanje hoce li efekat izolacije biti bolji ako jos i sa unutrasne strane postavim gips ploce preko stiropora?
    unapred hvala

    1. Poštovani,

      2cm je naravno nedovoljno, dobro bi bilo postaviti stiropor spolja. Kad kažete da je fasada oronula, nisam siguran na šta tačno mislite, ali predpostavljam da ste mislili na vizuelni izgled. Ako je nešto drugo u pitanju, mislim na spoljni sloj na koji bi ste postavljali stiropor, trebalo bi proveriti nosivost. Primera radi, ako je spolja malter koji otpada ili se slabo drži za zid, bilo bi praktičnije skinuti ga pa onda zalepiti stiropor. U svakom slučaju, tiplovanje stiropora je veoma preporučljivo. Preporučio bih bar 8cm stiropora spolja.

      s poštovanjem

      s

  96. Moliza savet imam nedoumice oko medjuspratne konstrukcije.Potkrovlje pretvaram u stan -prohodan pod koji je karatavan.Planiram da između tavanjača stavim staklenu vunu i nove daske a na njih roštilj i tvrdu kamenu vunu i preko OSB.Imam nedoumice oko parapropusnih folija i folija parne brane gde da ih postavim.Ako stavim parašpropusne folije imam problem što u literauri piše da OSB su ploče koje su ujedno i parna brana.Da li će doći do kodenzacije.Šta bi bilo da umesto OSB stavim EKO ploće i to kontra postavljene dve po 1cm umesto jedne od 2cm.Da li će i one biti parna brana.Ja sam u početku mislio da posle staklene vune aispod dasaka stavim jednu parapropusnu foliju a drugu ispod OSB a iznad knauf pod plus ploča od kamene vune od 5 cm.
    Unapred hvala

    1. Poštovani, nisam siguran da sam Vas dobro razumeo, ako nisam ispravite me. Ja sam shvatio da želite da izolujete međuspratnu konstrukciju (pod u potrkovlju) i mislim da je to potpuno bespotrebno. Potrebno je da izolujete krovnu konstrukciju (jer kažete da adaptirate potrkorvlje).

      s poštovanjem

  97. Dobar dan,
    Prvo bih zeleo da Vam se zahvalim na iscrpnim i strucnim odgovorima koje sto do sada dali na razlicita pitanja. Na zalost u njima nisam naosao odgovor na par svojih nedoumica.

    Naime, prvo me zanima da li kod siporeks blokova mogu da se koriste tiplovi koji se ukucavaju?
    U pitanju je prizemna kuca zidana siporeksom na koju smo lepili dva sloja petice, prvi sloj za siporeks drugi za prvi sloj stiropora. Zavrsni sloj sa mrezicom i lepokom jos uvek nije stavljen. Posto je prizemna kuca na ne vetrovitom podrucju tiplovi bih stavlja kao dodatu sigurnost protiv odlepljivanja stirporora jer tezina demit fasada ce preci tridesetak kilograma po metru kvadratnom.

    Druga stvar koja me zanima jeste pojava praskajucih zvukova, pucnja u zidovima.Nigded se na zidovima nisu pojavile pukotine niti se na bilo koji nacin pojavljuju vidljiva ostecenja. Medjutim, u vecernjim satima zna da se cuju prasci umerenog intenziteta, sa spoljne strane zida nista ne udra u isti tako da je moja trenutna sumnja da dolazi doneke vrste termickog rada zida koji izaziva date zvukove.

    Da li ste imali priliku da se susretnete sa datim problemom i da li znate sta izaziva dati zvuk?

    Unapred hvala na brzom odgovoru
    Virc Dusan

  98. Postovani. Neophodan mi jeVas savet oko grejanja na pec na drva.
    Naime, zivim u montaznom gipsanom objektu, stare gradnje (preko 30 godina staro). Objekat je u odlicnom stanju. Imam instaliran sistem centralnog grejanja na gas sa gasnim kotlom i to radi. Ali obzirom na nestasice i visoku cenu gasa, ugradila sam pec na drva, sa cunkovima, dakle bez dimnjaka, ali je to realizovano isecanjem dela zida i ubacivanjem betonske kocke sa otvorom kroz koji prolazi cunak i odvodi dim. Vodjeno racuna o pozaru i otporu na visoke temperature. Do sada nisam imala problema, pec naloyim, sve greje….odlicno.Ne zavisim ni od Srbijagasa, ni EPS, a uvek toplo. Sada se verovatno pitate zasto Vam se obracam?
    Pre svega to je alternativa, na koju sam naucila jos za vreme bombardovanja i yelim da je imam. Drugo, to je sve pravio moj tata (veoma kreativan i sposoban covek), koji je nedavno preminuo, i sve odrzavao. Ali nemam koga da pitam.
    Ja to sada treba da sredim, a ne znam koje materijale da iskoristim, obzirom na visoku temperaturu.
    Dakle, prvi problem je kako i sa cim reparirati sam otvor izmedju spoljnog i un.zida (da li ima neki poseban materijal ili samo beton pa ponovo premazati u nekom sloju taj otvor ili sta vec da bi sve leglo na svoje mesto na zidu, tj.prstenovi u koje cunkovi ulaze), a drugo pitanje se odnosi na unutrasnji zid, neposredno iza peci koji puca usled visoke t. Moram ga potpuno “oguliti” i postaviti nesto novo. Da li je tu dobro staviti KNAUF gipsane ploce otporne na temperaturu i kako ih prefarbati, da li lim ili koji drugi materijal, obzirom da postojeca glet masa koja je naneta i obojena, puca. Mnogo pitanja i dilema.
    Hvala na savetu unapred
    Takodje napominjem da je izolacija izmedju zidova pravljena od “betonske vune”

  99. pozdrav zelim na jupol polepiti 3 stiropor a kreceno je i skoro gulijo zid dali ce otpasti stiropor hvala

    1. Poštovani,

      potrebno je proveriti nosivost materijala na koji želite da lepite stiropor. Jednostavan test možete izvesti tako što ćete naneti sloj lepka za stiropor ( otprilike 30cm x 30cm) i u njega utopiti mrežicu koja se inače stavlja preko stiropora. Neka mrežica bude veća od površine nanetog lepka, dakle da viri makar sa jedne strane. Sačekajte jedan do dva dana da se lepak dobro osuši, pa onda pokušajte da otkinete mrežicu, ako popuca lepak i ispadne mrežica iz lepka, onda verovatno ne morate da stružete zid. Ako, pak uspete da otikinete i lepak sa jupola, odnosno ako jupol otpadne sa zida, onda bi ga trebalo skinuti pre lepljenja stiropora.
      U svakom slučaju, kod adaptacije starih zidova neophodno je pojačano tiplovanje DEMIT fasade.

      s poštovanjem

  100. dobar dan slucajno sam naisao na sait eko nejmar i procitao vase savete,predloge a bogami i dobra resenja pa vas shodno tome pitam .Dakle hteo bi prizemle kuce da oblozim sa kamenim plocama koje su od 2 cm do 3.5 cm debljine 20 cmx 35 cm dimenzija.ali pre toga moram uraditi termo izolaciju na spratu je termo izolacija 100mm
    hvala unapred na savetu

    1. Poštovani,

      nisam siguran šta ste tačno hteli da pitate, ali predpostavljam da se pitanje odnosi na to da li možete na stiropor da postavite kamene ploče kao završni sloj?
      Kad je u pitanju kamen i DEMIT, sve zavisi od specifične težine materijala, odnosno kolika je težina kemana po m2 i kolika je predviđena nosivost ostatka fasade. U poslednje vreme video sam dosta keramičkih pločica koje supostavljane kao završni sloj na DEMIT fasadi, a koje su imitacija drveta. One su dostatanje od kamena koji vi spominjete i samim tim i lakše.

      s poštovanjem

  101. Postovani,zivimo u potkrovlju. Uradjena je izolacija ali nemqmo plocu iznad nas. Vrucina leti je prevelika. Da li postoji neki nacin da se nesto yradi i da se smanji toplota? Klima ne vredi. U sobama nema gde da se postavi. Moze li nesto da se doda sa unutrasnje strane krova da se smanji toplota?

  102. Postovani,zanima me kako rijesiti problem izolacije plafona ispod ne podascanog krova.Dakle,nama treba na 30m2 izolacija,djelimicno je na kosini,plafon ima samo kostur od lamperije koji treba skinuti.Posto zelimo izbjeci trosak oko komplete sanacije krova a zbog moguceg nakisnjavanja iznedju crijepa na skaklenu vunu,mislili smo staviti sendvic panele,koji ce samo na kosini biti pod rogovima,a ostali ravno na nekim profilima,koje cemo spustiti sa rogova.Zanima me da li je to dobro resenje,koliko bi drebala biti debljina tog panela i ispod bi trebao ici rigips,da li ide parna brana,jer ce to biti dnevni boravak.

    1. Poštovana,

      Mislim da bi najboljerešenje vilo da se pretrese krov, jer ako zakišnjava kroz crep imaćete isto problem i sa panelima i sa konstrukcijom krova.

      s poštovanjem

  103. Poštovani,
    postavljam pitanje kao potpuni laik. Živimo u kući koja je građena osamdesetih godina od cigle. U svim prostorijama je zadovoljavajuće toplo zimi, sem u jednoj sobi ispod koje je podrum. Pored toga dva zida ove sobe su spoljašnja( jedan se graniči sa komšijskim dvorištem, a drugi ima prozor koji gleda u naše dvorište), dok se zidovi drugih prostorija uglavnom naslanjaju na komšijsku kuću. Zašto je u ovoj sobi tako hladno? da li ima uticaj podrum na to ili treba izolovati zid koji” gleda” na komšijsko dvorište? Kako iznutra treba uraditi izolaciju tog zida?Hvala unapred.

    1. Poštovana,

      izoalacija sa unutrašnje strane je lošije rešenje, dakle samo ako baš morate onda postavljajte izolaciju unutra. Bilo bi dobro da izolujete i plafon u podrumu.

      s poštovanjem

  104. Postovani na kuci sam ljetos odradio termofasadu 8cm stiropor preko tog sam isao mrezicu i 2 ruke lepka. Medjutim na jednoj strani kuce koja je cijeli dan izlozena suncu pojavile su se mikropukotine u obliku paukove mrezice. Da li je dovoljno premazati boljim grundom sa mikrovlaknima i kvarcom i preko toga zavrsnu fasadu ili ta strana zahtjeva dodatno navlacenje lepka ili cak i mrezice?
    lijep pozdrav

  105. Postovani,
    Zamolio bih vas za pomoc-savjet. Posto nisam imao sredstava za majstora sam sam odlucio da zamjenim stari brodski pod u stanu. Zgrada je izgradjena 1955. godine. Skinuo sam brodski pod koji je bio zakucan ekserima za poprecne grede izmedju kojih je bio nabijen sut. Sve sam to povadio pa planiram sledece. Dole je betonska ploca. Zbog problema sa tezinom planirao sam podlogu staviti od stirodura 3,5 cm pa na njega estrih 3,5 cm i posle podne plocice. Sa strane bih stavio traku etafon zbog prenosa zvuka na zidove. Koliko je pametno stavljati plocice na takvu podlogu i da li postoji neko bolje resenje posto sam dobio veliku kolicinu plocica da ih iskoristim. Unapred hvala.

  106. Poštovani,

    Živim na 5. spratu stambene zgrade stare 60 godina. Vlaga prodire kroz spoljni zid bočnog dela zgrade koji je ujedno i spoljni zid mog stana i stana iznad mene. Kao i obično, stanari nemaju novca za novu fasadu a sadašnja je urađena pre 30 godina i toliko ispucala da vlaga prodire ispod greda na ploči. Konkretno, imam prokišnjavanje na plafonu u sobi a da u stanu iznad nema vlage ni na podu, niti se parket podigao. Majstor mi je predložio demit fasadu za spoljašnji bočni deo fasade koji je iznad susedne zgrade (zgrada ima 4 sprata a ja sam na 5. spratu) i koji ima površinu oko 40 m2 a koji je i spoljašnji zid mog stana. Da li ima smisla raditi termo izolaciju samo ovog jednog zida zgrade i da li može doći do problema ukoliko se jednog dana nastavi obnova fasade sa preostale dve strane?

  107. Poštovani, prvo bih želela da vam se zahvalim u ime svih što nas savetujete i pomazete…
    Kupila sam garažu u novoj stambenoj zgradi..oseća se vlaga koju sam izmerila da je 80% na 23 C … zanima me kako da se rešim tog neprijatnog mirisa..a drugo sta da uradim da malo izolujem garazu sa unutrašnje strane jer ja očigledno sa spoljašnje ne mogu ništa obzirom da je zgrada u pitanju…da li postoje neki premazi da li su oni efikasni i kako da odredim koji zid mi je najproblematčiniji? Puno hvala unapred

  108. Moje postovanje. Imam sledeci problem i nadam se da cete mi dati odgovor sta da radim. Zidovi u stanu u kojem zivim su betonski a spoljasnja fasada je od fasadne cigle. Posto nisam mogao da postavim demit fasadu sa spoljne strane zida, da nebih narusavao izgled zgrade izolaciju sam uradio sa unutrasnje strane zida. Ogulio sam boju sa zidova i na iste zalepio grafitni stirodur. Medjutim primetio sam da mi je povecana vlaznost u stanu i da se na zidovima stvara kondez i budj. Nisam pametan da li je taj kondez prodro koroz izolacioni materijal ili je to vodena para koja ne moze da prodje i onda zavrsi na zidu, ili zidovi spolja propustaju vodenu paru. Moje pitanje je da li ako moram praviti parnu barijeru prema spoljen zidu, ona mora biti odvojena od termoizolacije i kako je odvojiti? i da li kao parna brana postoji neki premaz ili mora folija i kao je nakaciti na zid od betona? Unapred zahvalan

    1. Poštovani,

      po onome kako ste opisali situaciju, zaključio bih da se kondenzacija pojavljuje samo po obodu izolovanog zida, nadam se da sam u pravu. Najverovatnije je da je to zbog toplotnog mosta jer je izolacija sa unutrašnje strane.
      Kažete da ste primetili da vam je povećana vlažnost u stanu, kako ste to zaključili, da li ste merili? U svakom slučaju preporučio bih da više provetravate stambeni prostor.

      s poštovanjem

      1. Da imam neki digitalni merac vlaznosti i zimi je vlaznost oko 70 procenata. Stavljena je pvc izolacija mislim i da je to jedan od problema. Na jednom mestu da nebih stemovao zid postavio sam energecki kabal tako sto sam zaseko stirodur. Na zidu celom duzinom prostiranja kabla se pokazala vlaga, tacno prati zid. Vlaga se oseca u plakarima i sanduku od kreveta. Inace stan je u prizemlju zidovi su betonski, ispod stana je etaza isto sa betonskim zidovima. kupio sam i apsorber vlage sa tabletom i on se napunio vodom i to sada u letnjem periodu. Nisam pametan sta da radim, da li da skinem taj stirodur pa uradim na zidu neku hidroizolaciju ili neku branu da bi odvojio unutrasnju izolaciju od spoljasnjeg zida. ili staviti foliju pa staviti gipsane table? jos jednom hvala

  109. Poštovani,

    kuća koju sam napravio završena je 15.6.2016. Da li može da se na takvoj kući radi DEMIT fasada krajem oktobra ili treba čekati sledeću godinu zbog sušenja betona i zidova. zidana je giter blokom i rađeno je unutrašnje mašinsko malterisanje koje je završeno 10.08.2016.

    pozdrav

  110. Poštovani,
    Spremam se da ovih dana radim spoljnu fasadu sa stiroporom debljine 10 cm, Pošto se najavljuju niske temperature, interesuje me na kojoj minimalnoj temperaturi se radovi mogu izvoditi, bez opasnosti da ne dodje do štetnih efekata na fasadu.

    1. Poštovani,

      o ovome smo već pisali, ali najbolje je da proverite sa proizvođačem matirajala koji planirate da koristite. Obično važi pravilo da se ispod +5 stepeni Celziusa ne radi.

      s poštovanjem

  111. Postovani,
    Da li je prilikom izvodjenja demit fasade, na jednospratnoj kuci, neophodno i koriscenje tiplova.
    Da li je mnogo bolje lepljenje pur penom i koliko to poskupljuje izradu fasade povrsine 200m2.
    Unapred hvala na odgovoru ili pozivu
    srdacan pozdrav
    Dragan Pistevic 063547148

    1. Poštovani,

      o ovome smo takođe pisali, od nosivosti sloja na koji se lepi stiropor zavisi da li bi trebalo upotrebljavati i tiple. U svakom slučaju ne može da škodi, a i ne bi trebalo da bude neki novčani izadatak.
      Što se tiče lepljenja (građ. lepak ili pur pena) pre bih preporučio građevniski lepak. Pur penu uglavno treba koristiti za popunjavanje otvora, kako bi se eliminisali toplotni mostovi.

      s poštovanjem
      s poštovnjem

  112. postovani,
    Zamolio bih vas za misljenje, hteo bih na plafonu sa gornje (spoljnje) strane da stavim Izolaciju.
    Odlucio sam se za staklenu ili kamenu vunu, ali neznam koju debljinu da stavim i dali tvrdo presovanu ili obicnu.
    unapred hvala na ogovoru.

    1. Poštovani,

      što se tiče debljine izolacije na plafonu, svakako da je za preporuku minimum 15cm, pod uslovom da je i ostatak objekta izolovan.
      Kada je u pitanju tvrdoća izolacionog materijala, postavlja se pitanje da li će se tavanski prostor koristiti i čime će biti zaštićen izolacioni materijal.

      s potšovanjem.

  113. Postovani,
    Na kuci imam karatavan, bez zemljanog sloja, znaci samo podascano. Tavan se ne koristi, osim za prilaz odzaku. Zeleo bih da uradim izolaciju mineralnom vunom 20 cm. Ono sto me zbunjuje je postavljanje parne brane i paropropusne folije. Mislio sam da stavim prvo parnu branu, pa vunu, pa paropropusnu vodonepropusnu foliju preko. Jos bih na nekim delovima napravio rostilj i preko OSB ploce da se moze stici do odzaka. Koji je Vas savet? Hvala

    1. Poštovani,

      ako je redosled postavljanja materijala koji ste naveli od dole ka gore, onda se čini da ste sve dobro ispalnirali.

      s poštovanjem

  114. Postovani,
    Malo sam u nedoumici sta uraditi pa vas molim za pomoc.
    Naime, uselili smo se u novi stan koji se graniči na dva zida sa oknom auto-lifta. Inace su nam svi zidovi betonske konstrukcije. Svi su izolovani stiroporom 10 cm sem ta dva zida koji cine okno lifta. Kako jos nije ukljuceno grejanje, na ta dva zida pojavljuje se kondenz i budj jer su jako hladni. Cak kondenz i na delovima parketa uz zid.
    Kojim materijalom je najbolje izolovati spoljne delove zida (okno lifta) i koje debljine? (postoji malo vlage na dnu okna lifta – 7 metara ispod naseg zida, ali nema kapilarne vlage)
    S obzirom da delimo zid sa liftom na pamet mi je pala kamena vuna zbog akustickih i termo osobina, kao i negorivosti materijala. Investitor je dao predlog debljine 5 cm , ali mislim da je to malo.
    Unapred hvala ako mi razmrsite ove nedoumice.
    Dragan
    Pozdrav

    1. Poštovani Dragane,

      svakako da je neophodno izolovati zidove lifta i to sa spoljne strane, kako ste i rekli. Predpostavljam da je to prostor koji vodi do garaže ili tome sličnog te bi ga trebalo posamatrati kao spoljašnji prostor, što navodi na zaključak da bi 5cm izolacije bilo malo. Problem kondenzacije bi verovatno rešilo i 5cm , ali u svakom slučaju u pogledu energetske efikasnosti preporučio bih 8cm.

      s poštovanjem

      1. Postovani,
        Hvala Vam puno na odgovoru 🙂
        Slozio bih se potpuno sa vama da bar sa 8 cm rešavamo i kondenz i energetsku efikasnost (centralno grejanje na kalorimetar) , i ako bude dozvoljavala distanca od šine lifta ići cu na 10-ku 😉
        Pozdrav i svako dobro.
        Dragan

  115. molim za savet:
    želim da spoljašnji zid, iznutra malterisan, malterisan, ravan, obložim drvetom. u pitanju su drveni sitni komadi, ručno spremani, debljine 2 do 4 cm, hrastovina, pravougaoni oblici, a sve to u dekorativne svrhe, etno izgled, a i topliji osećaj prilikom boravka u sobi.
    planiram da zašrafim obične letve za zid, vertikalno, od poda do plafona, na rastojanju od po npr. 60cm, pa na njih zašrafim tanke OSB ploče. (ili OSB ploče direktno na zid)
    i tada sa običnim lepkom za drvo polepim one drvene komade.
    pitanje je, šta sa onim vazdušnim prostorom između zida i OSB ploča? treba li popuniti nečim? ili staviti foliju parnu branu?
    Reč je o dve prostorije, jedna ima zidove od blokova, (iznutra omalterisano) tu spolja planiram demit fasadu.
    Druga prostorija ima zidove od pune cigle i spolja je cementni malter, a iznutra su nemalterisani – gola cigla. to je neka stara gradnja i veoma je neravno. malter bi morao biti debeo čak do 10 cm… previše… lakše mi je sa potkonstrukcijom i odmah završavam i sa drvetom.
    Isto pitanje i za ove zidove:
    da li bi tu trebalo staviti prvo parnu branu, do zida, pa onda drvo (konstrukcija, tu je i par cm praznog prostora – vazduh, pa OSB, pa dekorativa)?
    Jasno, želja mi je da sprečim pojavu kondenzacije, ali i da poboljšam termoizolaciju.
    Hvala Vam na stručnom odgovoru!

    1. Poštovani,

      hvala vam najavljanju.
      Ako planirate DEMIT, ne bih preporučio da bilo šta postavljate sa unutrašnje strane što se tiče termoizolacije.
      Dakle, ukrašavajte slobodno, a termoizolaciju postavite spolja.

      s poštovanjem

  116. Postovani, na kuci imam fasadu od 3cm stiropora, nisam zadovoljan toplotom ,u kuci na potkrovlju imam 10 cm mineralne vune ali kako postoje kosine koje su radjene od betona ne znam koji materijal treba staviti, krov je podascan tako da ima nekih 10 cm izmedju grede i betona… Planiram ove godine i fasadu da radim pa me zanima sta je najbolje od materijala da uzmem… Uzgred kuca ima mali krov tako da je zapljuskuje kisa … Unapred hvala

    1. Poštovani,

      moram da primetim da je 3cm izolacije premalo, predpostavljam da planirate da dodate još izolacionog materijala?
      Ne znam kako je urađena postojeća izolacija , ali bih preporučio dodavanje još stiropora lepljenje na postojeću fasadu i naravno tiplovanje je obavezno.
      Što se tiče potkrovlja, nisam siguran da sam razumeo kakva je konstrukcija. Spominjete 10cm mineralne vune, ali ako sam dobro razumeo postoje kosine koje nisu izolovane?

  117. Postovani!
    Treba mi savet iskusnih kao sto ste vi, jer sam videla na sajtu mnogo znanja, a ja ja ne znam da ga primenim.
    Evo o cemu se redi .
    Zelim da dekorisem dnevnu sobu ukrasnim ciglicima, ali zelim i i da ostvarim unutrasnju izolaciju, Samo imam problem kako to realiyovati i upotrebom kog materilala?
    Posebno navodim da je jedan deo zida neposredno iza peci. Toi govorim yato sto je objekat montayni i bilo koja smesa naneta naj istu gipsanu plocu puca. Kojim lepkom ili koju tehnologiju da uptrebim kada zalepim ciglice, a da da ne otpada i ne guli se. Prosle godine mi je moler sve ogulio, naneo novu glet masu, ja progutala udicu kao plovak, jer je covek po preporucsve puklo od toplote….i sad

    1. Poštovana,

      ako sam dobro razumeo, peć je sa iste strane zida sa koje želite da postavite ukrasne ciglice, odnosno sa iste strane gde se pojavljuju pukotine?
      Sigurno da u blizini peći dolazi do velikih oscilacija u temperaturi, te samim tim i zid trpi naprezanje. Zbog vrste objekta , teško je reći šta bi moglo da pomogne u rešavanju problema. Ne znam kojih su dimenzija ukrasne ciglice, ali sigurno da bi njihovo postavljanje ublažilo efekte termičkog naprezanja.
      Preporučio bih samo, da na površinu zida, pre lepljenja ciglica, majstor nanese sloj građevinskog lepka (4-6 mm ) u koji će utopiti staklenu mrežicu. Dakle, isto kao kada se postavlja stiropor pa se preko njega nanosi sloj lepka u koji se utopi staklena mrežica koja armira lepak i ne dozvoljava mu da puca pri temperaturnim oscilacijama. Naravno, pre postavljanja lepka treba pripremiti zid ( striganje i nanošenje podloge).

      s poštovanjem

  118. Postovani,

    Imam problem sa kondenzacijom koja mi se javlja na spojevima bocnih zidova i plafona tj na mestima gde je beton koji je na dodir rukom dosta hladniji od ostalih delova zida. Beton se nalazi na 10 centimetara od plafona na dole – na bocnim zidovima, posto je plafon u stanu je spusten sa gips plocama.
    Znam da je pravo resenje izolovanje tog betona sa spoljne strane ali trenutno nisam u mogucnosti da to uradim pa je moje pitanje je dali bi resio problem ako bi spustio plafon za tih 10-tak ili vise centimetara i tako ostavio taj deo hladnog betona iznad gips ploce?
    Hvala unapred na odgovoru

    1. Poštovani,

      sigurno da će spuštanje plafona ispod nivoa betona doprineti poboljšanju situacije, ali morate voditi računa da sve bude zatvoreno. Kad kažem zatvoreno, mislim na otvore u plafonu za rasvetu i slične stvari. Najbolje bi bilo, ako spustite plafon, da na betonski deo zalepite izolacioni materijal (stiropor, stirodur, mineralnu vunu…..). Ako ste u mogućnosti, postavite i sa gornje strane spuštenog plafona izolacioni materijal.

      s poštovanjem

      1. Hvala na odgovoru!

        Tek sad vidim da Vam nisam lepo objasnio situaciju, naime taj hladan beton na kojem mi se javlja kondenz se nalazi na delovima gde imam kosine u stanu koje krecu sa visine od 1.80 m i na taj deo plafona je stavljen stiropor debljine 5 cm ( verovatno je stavljen tanji stiropor da bi imao vise prostora ).
        Prvobitno mi je palo na pamet da skinem taj stiropor i supustim plafon sa gips plocama i to sam vas pitao i odgovorili ste mi, ali u medjuvremenu sam dosao na ideju da skinem taj stiropor i stavim deblji tipa 15 cm? taman bi mi tih dodatnih 10 cm debljine stiropora pokrilo taj hladan beton ( horizontalni serklazi ).
        Tako da je moje pitanje sada dali mije bolje da skinem postojeci stiropor i stavim deblji ili da skinem stiropor i spustim plafon sa gips plocama?
        Izvinite ako sam zakomplikovao pitanje, hvala unapred na odgovoru!

  119. Postovani,
    U nedoumici sta uraditi pa vas molim za savet.
    Naime , posedujem prvi sprat kuce ( = 80m2 ) – kuca je prizemlje , prvi sprat drugi sprat. Vlasnik drugog sprata je resio da kao termoizolaciju stavi stirodur 5 cm preklapajuci.

    Ja sam misljenja da na mom spratu stavim “grafitni” stiropor 10cm .

    Nismo uspeli da postignemo dogovor da cela fasada bude od istog stiropora.

    Sta mislite o tome da bi na prelazu drugi sprat/ prvi sprat bio prelaz sa 5cm stirodura na 10 cm grafitni stiropor.? Da li je to pametno raditi ?
    Kako izvesti takav prelaz?

    Unapred hvala !!
    Pozdrav !

    1. Poštovani,

      drago mi je da čujem da ljudi ozbiljno shvataju izolaciju stambenog objekta, 10cm stiropora , pa još grafitnog je odličan izbor. Bravo!
      Komšija iznad je za novce koje je uložio u stirodur od 5cm, mogao da kupi stiropor od 10cm koji je i predviđen za izolaciju zida, a ne stirodur koji je predviđen za podove, temelje i tome slično. No dobro, ko pita , ne skita.
      Ništa nije neizvodljivo, pa tako ni prelazak sa jedne debljine izloacionog materijala na drugi. Ono što je bitno je da obezbedite liniju prelaza od prodora vode, koja ako prodre dolazi između stiropora i zida, a to nije dobro. Najgore je da samo nakon komšijskih 5cm nastavite da postavljate svoj stiropor od 10cm , jer ćete imati ravnu fodoravnu površinu na kojoj će se zadržavati voda i sneg. Njčešće i najjednostavnije rešenje je da poslednji red vašeg stiropora koji dolazi u kontakt sa gornjim (čija je debljina 5cm ) , zasečete tako da dobijete debljinu od 5cm. Dakle, vaš stiropor sečete ukoso da bi ste ga na kraju sveli na 5cm, tj stanjujete ga na gornjem kraju. Bilo bi dobro da pad bude što blaži, odnosno kako je ploča 50*100cm, da praktično na tih 50cm širine napravite kosinu sa 10cm na 5cm. Time će biti pojednostavljeno postavljanje ostalih elemenata fasade.
      Druga opcija je da ne sečete stiropor, nego da postavite metalnu okapnicu na spoju dve debljine stiropora, tako što će prelaziti nekoliko cm izvan vaše stiropora. Dakle , u vaše slučaju postavite okapnicu na zid, koja će biti ispod komšijskog stiropora a iznad vašeg, i biće široka 12-13cm .
      Ja bih napomenuo da sam ja više za prvu varijatnu, jer u slučaju okapnice, ako je od pocinkovanog lima posle nekog vremena može da se desi da rđa pa da se ta rđa kada pada kiša prenese na fasadu i ofarba je, isti je slučaj i kod bakarnih limova čak i gori.

      s poštovanjem

  120. Postovani,

    Imam pitanje vezano za termoizolaciju. Stan mi je u potkrovlju, plafoni su spusteni sa gips plocama a iznad je betonska ploca koja je izolovana ( parna brana, kamena vuna 2*10 cm, pvc membrana ).
    Na mestima gde mi je ostao beton unutar stana ( serklazi ) se javlaj kondenz. Na dodir rukom ovaj betonski deo je izrazito hladniji od ostatka zida pa pretpostavljam da nije dobro izolovan.
    Majstori su bili na krovu i primetili su da je pvc membrana bila otvorena na spojevima na nekoliko mesta.( sada je zakrpljena ali i dalje imam problem sa kondenzom )
    Moje pitanje je dali je kisa koja je sigurno ulazila kroz te otvore mogla da osteti kamenu vunu i koliko?
    Negde sam citao da kamena vuna gubi termoizolaciona svojstva u dodiru sa vodom. Sa druge strane mi je receno da je ta vuna mogla da se isusi vremenom?

    Hvala unapred na odgovoru!

    1. Poštovani,

      voda je glavni neprijatelj mekih izolacionih materijala u koje spada i kamena vuna. Dakle, u pravu ste kad ste rekli da ako se nakvasi, kamena vuna gubi izolaciona svojstva. Takođe, ako smrzne voda koja je prodrla u kamenu vunu može da je ošteti. Svakako da se u određenom momentu izolacioni materijal u koji je dospela voda mora isušiti. Vreme isušenja zavisi od celokupne konstrukcije u kojoj je izolacioni materijal, ali najbolje bi bilo da voda ne prodire.
      Naveli ste da su betonski serklaži hladni, predpostavljam da nisu izolocani sa poljne strane ili negde postoji prekid u izolaciji , tzv. hladni most. Morate ih nekako izolovati, najbolje sa spoljne strane.

      s poštovanjem

      1. Hvala na odgovoru!

        To sam u stvari i hteo da Vas pitam, dali razlog sto su betonski serklazi hladni moze biti i taj sto je voda ostetila kamenu vunu? Jer su hladni samo na tim mestima gde se betonska ploca spaja sa bocnim zidovima pa pretpostavljam da jedino hladnocu moze da “vuce” odozgo.
        Niko u celoj zghadi nema ovaj problem samo moj stan koji je u potkrovlju.
        Bocna fasada je odlicno uradjena, imam beton i iznad svakog prozora u stanu i on nije hladan ( da je fasada losa pretpostavljam da bi se i na tim mestima beton hladio ).

        Hvala na odgovoru!

  121. Poštovanje

    Verujem da će i ovo moje uvodno slovo zvučati kao fraza ili floskula (he,he) i da ću ponoviti uvod skoro svakog učesnika u ovom forumu, ali zaista se mogu veoma korisne stvari naći i naučiti na ovom mestu. Međutim i pored toga što sam pročitao skoro svaki (što je mnogo, mnogo je 🙂 ) post ovdašnjih učesnika, nikako da baš u potpunosti nađem neki odgovor kokji bi u potpunosti rešio moju dilemu oko muke koja se zove “izolacija”. Ova zima nas je zbog niskih temperetura verujem upoznala sa mnogim nedostacima u okviru našeg kućnog boravišta, pa sam kao i ostale tim povodom krenuo da tražim rešenje kako bih se već na proleće (a možda i pre) pripremio za konačno rešavanje tog problema.

    Naime u pitanju je treći sprat kuće,oko 100kvm, koji se delimično može tretirati kao potkrivlje, zato što su delovi sečenog krova u nekim delovima kuće tzv.kosi plafoni. Međutim, ostatak ploče ima svoj tavanski prostor, koji u nekim delovima (centralni deo krova) dostiže visinu i do 2m. Tavanski deo se ne koristi aktivno, sem kao neka povremena ostava i na njemu je ispod crepa postavljena izolacija negde od stiropora negde od staklene vune, pa preko najlon, pa onda sve to iskovano daskama. Međutim, postoje dva prozorska otvora koja nisu potpuno zatvorena i delimično se može reći da tu prodire hladnoća zimi a toplota leti. Sve ovo navodim iz prostog razloga što je tavan i pored te silne izolacije opet izložen spoljnom faktoru. Delimično sam te otvore zatvorio, ali je situacija i dalje nepromenljiva. E sad, to sve ne bi bio strašno da ja zbog tog nekog tehničkog nedostatka nemam problem zimi sa zagrevanjem, a leti sa hlađenjem. U početku, tačnije pre 4 godine kada sam se uselio u taj deo kuće, sam mislio da je problem drvena stolarija, koja zaista zbog starosti nije bila baš pouzdana. Zamenio sam kvalitetnom pvc, ali ne lezi vraže dođe zima a ono isti problem. Predhodne dve zime su bili mnogo blaže od ove pa to nije toliko dolazilo do izražaja ali ove i pored centralnog grejanja i vrelih radijatora sobna temperetura u većim sobama (dnevna+trpezarija i hodnik) nikako da predju 18 stepeni. Po meni, glavni problem je plafon sprata, tj.podna površina tavana. Taj deo je urađen sa velikim propustom,naime izrađen je od šuplje monte i betona, bez ikavih dodataka i zaštite. Verovatno se smatralo (pre 25god) da će dodatni prostor tavana biti zaštita za taj završni sloj, ali se nažalost ispostavilo da nije Tokom ovih najhladnijih dana ono što sam primetio da je temperatura pri plafonu hladnija nego pri podu, sa osećanjem stalne neke cirkulacije, kao da je šuplje i da od negde duva. Inače, ostatak kuće, tačnije spoljni zidovi su rađeni sa sendvič sistemom zida. Dva sprata kombinacija pečena cigla-staklena vuna-fasadna cigla, a treći sprat koji je problematičan rađen je siporeks blokom 20cm+vuna+fasadna cigla. I zaista, donja dva sprata su zimi sauna, a leti sa podrumskom hladovinom, ali zato treći kao da sam u nekom drugom objektu. E sad, znam da nema tu mnogo mudrovanja koji materijal i koje su sve kombinacije na raspolaganju, ali ono što bih ja probao da zaobiđem je izolacija sa tavanske strane, jer mi je pristup baš ograničen. Trenutno samo iz stambenog dela (hodnika) drveni poklopac dimenizje 50×50 i to je sve. Prozorčići na samom tavanu su takođe nepristupačni, barem za neku ozbiljniju namenu, tako da samo izvlačenje nekog izolacijskog meterijala na table je prosto neizvodljiv. Po strani postavka greda po vertikali i horizontali. To je problem za spoljašnje, tj.tavanske izolacijske poteze. A kada je u pitanju unutrašnji prostor tu se problem javlja sa visinom. Najvišlji deo je 2,20, s tim što ima , kao što sam već pomenuo, u nekim delovima kosi plafon gde su zavšni delovi na visini 1,80m. U tom slučaju neka potkonstrukcija i roštilj varijanta za postavku nekih tabli bi takođe bio problem. E sad, konačno moje pitanje: Šta uraditi u ovakvoj situaciji i rešiti problem odlaska veleike količine toplote, a pri tom uraditi to sa unutrašnje strane, ne ugroziti enterijer i izbegnuti mogućnost kondenzacije?
    Da napomenem, trenutno ni u kom delu celog sprata ni na plafonu ni na zidovima nema nikakve pojave ni vlage ni bilo kave promene na bilo kojoj površini. Unapred hvala

  122. Postovani,

    Pregledao sam vecinu Vasih komentara i vidim da imate veliko znanje iz ove oblasti pa sam se odlucio da od Vas potrazim savet.

    Na prolece planiram da podignem jos jedan sprat na kuci i da umesto kosog krova postavim ravan kako bi povecao iskoriscenost prostora na tom spratu. Citao sam mnogo o tim ravnim krovovima i savetovao se sa dosta majstora pa me zanima Vase misljenje o tome.
    Nacelno znam kako cu uraditi ali imam par nedoumica. Znam da se na AB plocu odozgo postavlja prvo parna brana pa termoizolazija i na kraju hidroizolacija, ne znam gde se postavljaju otparivaci i dali su neophodni – neko mi kaze da treba da se postave neko ne ? Dali oni idu izmedju betonske ploce i parne brane ( pa da odvode paru koja se skuplja ispod brane ka spoljnjem vazduhu ) ili se postavlaju izmedju termoizolacije i hidro izolacije ( ako vodena para uspe da prodre u termozilaciju da je odvodi napolje )
    Druga stvar koja me interesuje je dali da na plocu sa unutrasnje strane ( na plafon ) stavim stiropor ili da plafone spustim sa gips plocama? Ako ih spustim sa gips plocama dali taj medjuprostor ( iznad gips ploce i betonske ploce ) treba da se ventilira? Citao sa da gips ploce propustaju vodenu paru pa me buni gde ce ici ta vodena para koja prodje dali ce se kondezovati na ab plocu odozdo? I dali mi je neophodna i termoizolacija na gips plocama, ili ce biti dovoljno to sto je postavljena na AB plocu?

    izvinite na dugackom pitanju hvala na odgovoru, pozdrav!

  123. Treba mi pojašnjenje.
    Kako mnogi kašu “nijesam laik”,ja sebe smatram poznavaocem termičke zaštite objekata-građevinske fizike.
    Interesuje me ponašanje-postojanost “DEMIT”-fasade kod:
    – varijacije dnevne temperarure i vlažnosti (jutro-vadro,tokom dana kiša a naveče ledi),
    -da li i ptice koje,u nedostatku “bolje hrane” kljucaju fasadu,
    -itd.
    Dobro bi bilo da se čujemo.
    Pozdrav

    1. Poštovani,

      ako je DEMIT fasada dobro postavljena, tj. ako su svi predviđeni slojevi na svom mestu, ne vidim problem sa varijacijama temperature.
      Što se tiče ptica, isto ne vidim problem , osim ako je fasada negde oštećena, tj. ako je stiropor direktno izložen……ali još nisam čuo da se to nekome desilo.

      s poštovanjem

  124. Poštovani,
    Veoma sam zapanjen Vašim, prvenstveno stručnim, te onda da kažem i vrlo ljudskim i prijatnim ophođenjem. Ja bih Vas pitao jedno pitanje, vezano za parne brane.

    Struka kaže da je postupak sledeći, kod npr sređivanja i izolovanja potkrovlja.

    Redosled kod krovne konstrukcije (od spolja ka unutra):
    Crep = samo-ventilirajući sloj = paro-propusna folija = mineralna vuna = parna brana = GK ploče
    Sve prodore kroz parnu branu, dobro zalepiti, oko kablova ili bilo kojih drugih proboja.
    Tu je sve jasno.

    Redosled kod zidne konstrukcije, gde i imam nedoumicu (takođe od spolja ka unutra):
    Demit fasada = stiropor = zid = mineralna vuna = parna brana = GK ploče.
    Takođe sve spojeve i proboje zalepiti na parnoj brani.

    Moje pitanje je sledeće:
    Kako se onda ugrađuju utičnice, prekidači, razv. kutije u GK ploče gde je parna brana?
    Kada električari budu bušilj rupe (npr fi68) za prekidače, moraju probušiti i foliju/parnu branu, kako bi kutija mogla da se ugradi u GK ploču! Ne znam kako se to može ugraditi da se ne iseče folija.

    Pozdravljam i s’ nestrpljenjm očekujem Vaš odgovor.
    CTEBA, NS

    1. Poštovani,

      ne bih preporučio postavljanje termoizolacije i sa unutrašnje ako već postavljate DEMIT sa spoljne strane. Bolje je postaviti deblju izolaciju spolja, za iste novce.

      s poštovanjem

  125. Postovani,
    izgradio sam visoko potkrovlje na vec postojecem
    objektu. zidano je giter blokom na 25 cm’ nije omalterisano
    spolja planiram da uradim demit fasadu sa 10 cm stiroporom
    17 gr.
    sta predlazete sa unutrasnje strane dodatnu izolaciju
    ili krecni malter.
    opcija gips konstrukcija sa izolacijom.
    krov uradjen stiroporna monta , na betonsku kosuljicu stavljen
    5cm stiropor sastavljan sa pur pjenom i dodatnih 9cm vazdusnog prostora za ventilacija.
    plafon sa unutrasnje strane lijepak mrezica kosina, spusteni
    plafon bez dodatne Izolacije na visinu 280cm.
    postavljeni su kvalitetni prozori sa troslojnim staklom.
    napomena ruke za malterisanje bih platio majstoru
    drugu varijantu bih radio sam.
    S postovanjem!

  126. Zanima me vase misljenje kuca je ozidana giter nlokom na 25 cm hocemo da radimo stiropor 2 cm iznutra a 10 cm spolja da li moze da se desi da se stvori vlaga sa unutrasnje strane ili je bolje iznutra da se malterise unapred hvala

    1. Poštovani,

      ne vidim potrebu za posatvljanjem stiropora sa unutrašnje strane, bolje je da postavite 12cm sa spoljne strane.

      s poštovanjem

  127. Poštovani,
    Trenutno smo u fazi planiranja izgradnje kuće pa sam čitajući Vaš forum naišao na par zanimljivosti koje su mi privukle pažnju i naterale da Vam pišem. Moja pitanja su sledeća:
    1. Pošto je odluka pala na sendvič zid (giter blok 25cm + kamena vuna 10cm + ventilirajući sloj + puna malterisana opeka) zanima me da li je na navedenu strukturu zida potrebno stavljati parnu branu?
    2. Koji tip kamene vune?
    3. Kako i koliko je potrebno ventilirajućih otvora na punoj spoljnoj fasadi i kako ih zaštititi od insekata?
    4. Kako se postavlja parna brana, ako je potrebna, a da se ne ošteti postavljanjem sidra za držanje kamene vune?
    Naravno da sam otvoren za svaku preporuku.
    S poštovanjem.

    1. Poštovani,

      pokušaću ukratko da vam odgovorim. Sve što ste naveli je tačno. Dakle i jedan i drugi pomenuti način izolacije imaju svoje prednosti i mane. O tome je dovoljno pisano, pa ne bih gubio vreme ponovo pišući.
      Što se tiče parne brane, nije moguće tek tako reći da li je potrebna ili ne, jer je neophodno obaviti proračun čitave konstrukcije budućeg zida.

      s poštovanjem

  128. Postovani,
    imam problem kao i mnogi ovde-trudicu se da budem kratak i jasan.
    Na spoljnim zidovima na podu stvara se kondenz iako postoji spoljna fasada od 5 cm.Zidovi su hladni i jasno mi je zasto do toga dolazi-moram ugrejati zidove,tacnije izolovati temelj!!!
    Da li ce biti docoljno ako izolujem temelj stirodurom do dole,mislim do betona i kako da izbegnem eventualno pojavljivanje vlage-nije mi bas naj jasnije kako se moze pojaviti vlaga na zidu posle izolacije temelja?
    Pozdrav i hvala unapred.

  129. Postovani,
    Procitao sam ceo vas forum o termoizolaciji ali nisam naisao na slucaj kako kod mene.Dakle ja sam stavio na spoljasnje 8cm , na unutrasnje zidove 2cm , i unutra na plafon izolaciju od 3cm. Da li je to prevelika greska i u mom slucaju (mislim na vlagu ) posto celu kucu planiram da grejem sa 4 klima invertera koji isusuju vazduh pa bi trebalo i tu vlagu. Na pvc prozorima sam montira male ventilcaione otvore.
    Hvala unapred.

    1. Poštovani,

      zašto mislite da ćete imati problem sa vlagom, zato što ste i sa unutrašnje strane postavili sitorpor ?
      Klima ne isušuje vazduh kada greje nego kada hladi, ali sve vam je to vrlo relativno. Sama vlažnost je u stvari relativna vlažnost vazduha i zavisi od temperature. Veća je greška sa aspekta termoizolacije što niste postavili termoizolaciju samo sa spoljne strane i treba vam mnogo više od 3cm izolacije na tavanskoj ploči.

      s poštovanjem

  130. Pozdrav. Želim da postavim termoizolaciju od kamene vune pošto ima veći koeficijent paropropusnosti od stiropora. Kuća je vojvođanskog tipa. Zid južne orijentacije je zidan opekom na 30cm. a zidovi severne orijentacije su uglavnom od naboja. debljine 50-60cm. Kuća je prošle godine isečena u uvučen je kondor kao hidroizolacioni sloj. Koju debljinu termoizolacije biste mi preporučili s obzirom na različite debljine i materijal zidova? Intereresuje me da li završna tamna boja nepovoljno utiče na donje slojeve u letnjim mesecima ili je to zanemarljivo? Srdačan pozdrav

  131. Postovanjepostavio bi na plafon ukrasni stiropor. Na Plafonu j trnutno glet.DA SE NEBI ODLEPIO ILI VEC STA MI JE POTRBNO URADITI.HVALA.

  132. Poštovani,

    Pročitao sam vaše odgovore na temu postavljanja nove DEMIT fasade preko stare. Vidim da je tiplovanje u zid obavezno, kao i provera nosivosti stare fasade (metodom odlepljivanja mrežice).

    Uselio sam se u kuću koja već ima postavljenu spoljašnju termoizolaciju od 5 cm 17gr stiropora i završni sloj je urađen bavalitom. Ne postoji početna lajsna. Zidovi su na nekim orijentacijama puna cigla, postavljena tako da je zid debeo samo 12cm. Dok je na drugim orijentacijama korišćen ili giter ili termo blok tako da daje zid od 19 cm.

    Planiram da pojačam termoizolaciju postavljanjem 8 ili 10 cm grafitnog stiropora preko stare DEMIT fasade. Osim već navedenih mera koje ste naveli, da li postoje još neki rizici na koje bi trebalo da obratim pažnju u ovom procesu? Brine me to što ne znam da li je stari stiropor lepljen neprekidno po celom obimu, ili samo tačkasto. Ukoliko bi nešto ugrozilo efikasnost nove DEMIT fasade u ovakvoj izvedbi, spreman sam čak i da skinem staru. Da li to ima smisla, ili su moji strahovi neosnovani ukoliko je moguće dobrim pristupom sprečiti eventualne anomalije? Da li postoje još neke provere kojima bih mogao da procenim stanje stare DEMIT fasade i saznam da li da je uklanjam ili ne?

    Vaše mišljenje bi mi puno značilo i pomoglo.
    Hvala unapred.
    Viktor

    1. Poštovani,

      mogli bi ste da pokušate da skinete mrežicu sa lepkom i završni sloj, tj. da ostavite stari stiropor , pa da na njega lepite novi. Čisto radi siguronosti, možete i da skinete jednu tablu stiropora da vidite kako su lepili prethodni majstori a i da proverite nostivost. Ako budete zadovoljni, dodaje novi sloj izolacije , ali nemojte da lepite tako da se table pokalpaju 100%, nego nove smaknite u odnosu na postojeće, tako da nova delove od dve ili tri stare table. Tiplovanje obavezno i to po propisu, nemojte da štedite.

      s poštovanjem

  133. Postovani,

    Na proljece planiram da radim termoizolaciju kuce. Istrazujuci po internetu upoznao sam se sa cinjenicom da terase i balkoni koji nisu izolovani predstavljaju toplotni most i da iste moraju biti oblozene termoizolacionim materijalom kako bi se isti izbjegao. U mom slucaju ne postoji mogucnost da na gornju terasnu plocu postavim neki od izolacionih materijala jer nemam dovoljno debljine za izolaciju, kosuljicu i keramicke plocice tako da ce na gornju plocu ici samo hidroizolacija i plocice. U skladu sa navedenim interesuje me da li onda uopste ima poente odnosno svrhe da terasnu plocu izolujem sa donje i bocnih strana?

    Unaprijed zahvalan.

    1. Poštovani,

      ako nećete postavljati termoizolacioni materijal sa gornje strane terase, nema svrhe da to radite na ostalim stranama . Ne znam koliko prostora imate sa gornje strane, ali možete staviti tanji izolacioni materijal, preporučio bih 2-3cm stirodura i što tanju košuljicu sa armaturnom mrežicom, pa pločice lepite na cementno mleko. Ako možete dimenzijama da se uklopite u to bilo bi super. Šteta je da ostane toplotni most.

      s poštovanjem

  134. Postovani,
    Želeo bih da uradim izolaciju tavanskog prostora koji se ne koristi. Živim u zgradi na poslednjem spratu i iznad mene je karatavan (trska, zemlja ploce,) onda ide vazdusni sloj i na kraju betonska ploca. Mislio sam da primenim jedno od Vaših ponuđenih rešenja (betonska ploča-parna brana – 10 cm kamena vuna- paropropusna folija). Međutim zabrinut sam zbog potencijalne kondezaciju u vazdušnom sloju između karatavana i betonske ploče kao posledica postavljanja dodatne izolacije što bi moglo da se reflektuje na pojave vlage po plafonu. Da li treba da tražim neko drugo rešenje?
    Unapred zahvalan

    1. Poštovani,

      nisam siguran da sam dobro razemo redosled građevinskih elemenata koje ste naveli, kao i ono što želite da dodate. U svakom slučaju, parna brana treba da se nalazi sa unutrašnje strane, dakle ka životnom prosotoru pre izolacije, a paropropusnu foliju stavite posle izolacije, ka spolja.

      Da bi ste bili potpuno sigurni da li će biti kondenzacije u vazdušnom sloju potrebno je obaviti proračun.

      pozdrav

  135. Poštovani,
    molim za pomoć. Trebali bi napraviti termo i hidro izolaciju ravne betonske ploče (zadnja ploča), na kojoj postoji već mali pad i koja je također na rubovima podisana 2Ocm betonskim blokovima-bazen. Koje slojeve predlažete. ? Prostor ispod ploče je za stanovanje. Jednog dana ćemo ići s visokim potkrovljem, ali za sad bar da napravimo izolaciju. Ako postoje neki slojevi koje kasnije ne bi trebali u cijelosti dizati. Hvala unaprijed. Mare

  136. Poštovani,

    Pre postavljanja pitanja želim da Vas pohvalim što se zaista trudite da pomognete ljudima i odgovorite na pitanja koja su od ključne vaznosti za normalan i zdrav život u stambenim prostorima. Naime, kupio sam stan u soliteru koji je građen 80-ih godina na Novom Beogradu. Celom dužinom stana nalazi se terasa. Rešio sam da pripojim terasu ostatku stana. Majstori su srušili zid između stana i terase, sada mi ostaje da tu betončinu izlolujem na najbolji mogući način kako ne bih imao problema sa hladnoćom i kondenzom. Prilikom gradnje tih 80-ih godina između zidova stana i terase postavljen je stiropor debljine nekih 5 cm koji se sada nakon rušenja jasno vidi na podu i plafonu i on služi radi prekidanja prenosa hladnoce sa jednog na drugi zid. Izolacija spolja je nemoguća jer se stan nalazi na 8. spratu (bezbednost, promena spoljašnje fasade). Sada mi ostaje da pod, zidove i plafon bivše terase izolujem iznutra. Na podu je vec postavljen stirodur debljine 1 cm, zatim folija, i cementna košuljica na koju će doći parket (taman toliko je moglo da stane u 5 cm). Majstori mi predlažu više načina izolacije (stiropor ili stirodur ili vuna, zatim parna brana u svakom slučaju i dalje lepak, mrežica, lepak, malter ili umesto toga gips ploče. Po ovome zaključujem da je poenta stvoriti u tom delu sobe efekat staklene bašte kako vodena para ne bi stigla do izolacije i dalje kroz istu do spoljašnjeg zida i time se sprečila kondenzacija (slabljenje izolata, zida i pojava leda, buđi) između zida i izolacije. U tom slučaju nameće se, barem meni kao laiku, da je najbolje i najsigurnije rešenje stirodur koji je inače gust materijal i ne propušta vodu i vodenu paru+gipsane ploče jer na taj način ću imati toplotnu izolaciju od betonskih zidova a u isto vreme i sprečiti prolazak pare iznutra ka spolja do zida, kondenz se neće stvarati nigde a normalnim provetravanjem se taj višak pare neće zadržavati u sobi. Molim Vas, da li sam ja to dobro razumeo ili sam sada napisao gomilu gluposti i vi imate apsolutno drugačiji pogled i predlog za celu problematiku.
    Unapred Vam se zahvaljujem.

    1. Postovanje,
      ako Vam se u medjuvremu pojavila vlaga i budj posaljite mi par fotografija. Rdovno se susrecemo sa pomenutom problematikom koja je uslijedila nakon sanacije.
      lp

  137. Postovani,
    Vidim da se dosta razumete u izolacije pa me interesuje sta mislite o termoreflektujucim bojama. Trebam srediti stan a kad vec krecim zasto ne bih stavio te boje. Video sam na jednom sajtu izomaks term se zove boja. Ima dobre sertifikate pa bih voleo da cujem vase misljenje o tome.
    Da li je to stvarno ili ne.
    Inace sajt je izomaks.rs
    Unapred hvala.

    1. Poštovani,

      upravo kao što rekoste, kad već krečite možete okrečiti i sa pomenutim bojama. Ne može da škodi.

      s poštovanjem

  138. Poštovani,

    kupili smo stan u zgradi iz 2006. godine koja je zidana sendvič zidom, ali kako nam je stan na ćošku zgrade spoljni zidovi su izuzetno hladni, a kako je stan i visine 3,13 cm u stanu je prilično hladno. Nije dozvoljeno postavljanje stiropora spolja, pa Vas pitam da li bi postavljanje stiropora debljine 3 cm iznutra rešilo problem (i kako ga postaviti) ili imate neko drugo rešenje.

    Unapred zahvaljujem.

    Željko

    1. Poštovani,

      Predpostavljam da sendvič zid nije dobro napravljen kada je u stanu hladno. Ako ne smete da postavljate izolaciju spolja onda je postavite iznutra. Pročitajte samo post o termičkim mostovima.

      pozdrav.

      1. Poštovani,

        u pravu ste, sendvič zid nije dobro urađen, jer je stiropor verovatno nabacan kao na Vašoj slici, a nije pričvršćen na zid. Izolaciju ne smemo da postavljamo spolja zbog širine prolaza za vatrogasno vozilo. Zbog toga smo mislili da postavimo stiropor debljine 3 cm, a još razmišljamo i o eventualnom spuštanju plafona, s obzirom da je visina 3,13. Pročitaćemo post o termičkim mostovima.

        Hvala Vam još jednom i ako imate još neku sugestiju molimo Vas da napišete.

        Pozdrav.

  139. Poštovani,
    Od skora živim u stanu koji se nalazi na II spratu u zgradi stare gradnje (bez DEMIT/sendvič fasade). U stanu je yimi poprilicno hladno. Stan je pozicioniran tako da su sa 3 strane vanjski zidovi od čega je jedan na severnoj strani. Na toj strani se nalazi jedan zid spavaće sobe, kupatilo i kuhinja. Na tim zidovima se povremeno javlja i kondenz (pogotovo u kuhinji verovatno usljed kuhanja), a od skora i budj (ispod jednog radijatora i oko otvora za kuhinjsku napu). Da li bih dobio i koliko na toploti u ovim prostorijama, a i generalno u stanu ako bih sa unutrašnje strane kao izolaciju stavio npr. kamenu vunu (ili nešto drugo)? Da li je pametno staviti neku (koju?) možda i izolaciju sa vanjske strane balkona i koliko bi to smetalo ukoliko se nekada u budućnosti bude radila fasada na čitavoj zgradi?

    Hvala.
    Srdačan pozdrav.

  140. Poštovani,
    Molim Vas za savet. Živimo u potkrovlju. Plafon i kosine krova su izrađene od brodskog poda. Kako su se daske vremenom rasušile, njihovi sastavi su se proširili, pa se zimi oseti strujanje hladnog vazduha kroz te sastave. Iz tog razloga razmišljamo o izolaciji kosina stirodurom iznutra. Sastav krova je sledeći: crep, podletve/letve, paropropusna folija, osb ploče, staklena vuna umotana u najlon (koja verovatno više ne stoji na svim mestima u idealnom položaju) i, na kraju, brodski pod. Ideja je da stirodur utiplamo u brodski pod na kosinama. Da li bi u tom slučaju trebalo da se plašimo vlage, tj. kondenzacije? Napominjem da je struktura plafona, iznad koga je tavanski prostor, sledeća: osb, staklena vuna, stiropor, najlon, brodski pod. Na plafonu nemamo problema sa vlagom.
    Unapred hvala.

  141. Postovani ja sam imao problem sa prodiranjem vlage kroz zemlju preko fasade sendvic zida do betonske ploce pa do kreca i na unutrasnji zid te se stvarala budj i glivice kako ste vi ovde naveli.Mada kada sam obijao zid nisam primetio da je glet masa bila nesto ostecena te se nadam da je samo budj od zime.Ne znam da li da izriljam zemlju kako bih isti premaz mazao duzspoljnog zida fasade. Obio sam zid naneo najjacu mogucu izolaciju u dva premaza prvi se osusio,zatim drugi,pre toga sam susio zid danima kako bi mali procenat vlage ostao u zidovima posto ju je nemoguce izbaciti nacisto ocigledno.. Kada se osusio i drugi premaz nabacao sam maltera potom glet krec i to je to.

  142. Postovani. Od skoro smo od spajza napravili prosirenu kuhinju. Zidana je blokom a plafon je od betonske ploce (fert gredice i mont blokovi) pa me interesuje zbog pojave kondenza i budji koje je najbolje resenje za unutrasnju izolaciju… Stirodur, stiropor, parno nepropusna folija… kojim redosledom?

  143. Postovani,
    Moja kuca se sastoji iz prizemlja nad kojim je betonska ploca na koju se ide drvenim stepenicama iznutra (I sprat kuce). Taj sprat nad plocom je uradjen od LKV konstrukcije, odnosno sistemom koji se zove laki drveni krovovi, sto znaci da je gledano spolja prvo lim, ispod njega parapropusna folija, zatim OSB table postavljene na tu drvenu krovnu konstrukciju. S obzirom da je smo na ovaj nacin dobili visinu sprata od 2,80 cm, iznad koga ide kosina krova (na 2 vode), htjeli smo izraditi bocne zidove od unutrasnje pregradne opeke, tako sto ih zidamo po toj drvenoj konstrukciji (izmedju poprecnih i vertikalnih gredica), iza kojih je vazdusni jastuk od 5 cm, zatim stiropor od 5 cm koji se naslanja na postojece osb ploce. Da li je to dovoljno i treba li nesto jos? Receno nam je da na dveneu konstrukciju prvo stavimo neku izolaciju (bitulit, npr.), kako ne bi opeka isla direktno na drvene gredice i da pomalo armiramo opeku, kako bi bila jaca.

  144. Postovani,

    Interesuje me da li je dovoljna debljina stiropora od 5cm na kucu koja je omalterisana i zidana je sitnom ciglom, pa bih sada da stavim stiropor i fasadu.

  145. Postovani, imao bih jedno pitanje u vezi krovne konstrukcije. Kada smo uradili prosle godine kaplanu, pojavili su se tragovi po fasadi od curenja vode. Kada smo proverili gde je nastao propust, nijedan crep nije pukao, niti se pomerio, vec je polovina crepa bila mokra sa unitrasnje strane, a delimicno i letve na koje je poredjan crep, one su sprovele vodu koja je klizila i po fasadi. Kao resenje problema predlozili su mi da podignem crep, poplocam osb tablama, prekrijem folijom i da vratim isti tj. postojeci crep. Zanima me da li je to dobro resenje, kao i to da li trebam i crep da menjam? Bojim se da za par godina folija popusti i da cu imati jos veci problem.

    1. Poštovani,

      na osnovu napisanog ne mogu da rekonstrušime sliku problema, jer niste naveli uzork curenja. Šta je dovelo do toga da crep bude mokra sa unutrašnje strane?

      OSB ploče i folija ne mogu da škode, one za to i služe. Folija je odbrana od curenja vode kroz crep. Nemojte da brinete da će vromenom da popusti, samo je potrebno da bude odgovarajuća ( baš namenjena za krov ) i da se ispravno postavi.

      Pozdrav.

  146. Da li takozvano suvo malterisanje profil+gips ploca sa izolacijom od 5 cm kamene vune moze da se radi ako je sa spolnje strane zida uradjena demit fasada od 5 cm stiropora ??? Upitanju su samo zidovi u podkrovlju koji su giter blok 25 cm.

    1. Poštovani Milane,

      možete da dodate izolaciju iznutra, poželjno je samo da se postavi kako je propisano. Vidim da ste izostavili parnu branu kad ste navodili šta bi ste postavili sa unutrašnje strane.

  147. Postovani proslog jesena sam zalepio stiropor 5cm na fasadi i nisam stigao da stavim mrezicu i lepak i sad je stiropor pozuteo i na njemu ima kao sloj prasina recite mi sta da mu uradim prije stavljanja mrezice i lepka

  148. Poštovanje. Interesuje me koju izolaciju staviTi na fasadu ,koja se sastoji od crvenog bloka, oblozen betonom(fina ruka) i lim. Koju izolaciju staviti ispod lima?

  149. Veliko postovanje za trud i strpljenje da se pomogne ljudima…na tavansku plocu (blok monta beton) sam poslagao duplo 5cm fasadni stiropor pa ga ukrstio (falcovao) i preko njega najlon da bi moglo da se hoda i stare tepihe staze cak i ter papir u trakama…neki majstori mi kazu da nisam smeo da stavljam najlon preko stiropora a ovde sam procitao da to ipak nije problem jer je tvrda ploca jako malo paropropusna kao i sam stiropor tako da ne moze doci do stvaranja kondenza od najlona…jel tako?
    Imam 2 paralelne grede nosece na tavanu na podu na ploci na 10cm od zidova na samoj ivici i na donjem spratu mi se na 20cm od plafona stvara bukvalno traka kondenza i budj zimi…sad sam u tih 10cm prostora stavio kamenu vunu celom duzinom na obe strane pa me zanima hoce li biti efekta u dizanju temperature ivicnog dela ploce…nemam spoljnu izolaciju
    Pozz unapred hvala na odgovoru!

    1. Poštovani,

      neće smetati ako ste stavili najlon preko stiropora, bilo bi dobro da ste prvi sloj stiropora zalepili za tavansku ploču.
      Što se tiče pojave kondenzata na zidu mislim da vam neće pomoći izolacija tavanske ploče, ako nemate izolaciju na spoljašnjem zidu.

      Svako dobro.

    2. Budj Vam se stvara zbog loseg balansa izmedju vlage i potrebne temperature, vuna tu nista ne pomaze, jedino da nevidite budj izmedju vune i plafona.
      BALANS TEMPERATURE I VLAGE – BOLJE SPRIJECITI NEGO LIJECITI
      ….dobar doktor je onaj koji ispravno
      postavi diagnozu a ne onaj koji vas lijeci. U vecini domacinstava uzrok
      nastanka budji jeste pogresno shvatanje procesa koji se svakodnevno
      odvijaju u prostorijama koje koristimo.

      Jedna cetveroclana porodica svakodnevno proizvede 11 i vise litara vode u obliku vodene pare. Najveci dio
      dolazi iz kupatila, potom kuhinje, za vrijeme susenja vesa a narvno i
      disanjem, znojenjem itd. itd. Viska vlage se mozete (MORATE) rijesiti
      samo na mehanicki nacin, u sobama kratkim provjetravanjem, u kupatilu ventilatorom, a u kuhinji
      napom.

      Vlaga se mora odstraniti u momentu nastajanja. Primjera kupatila :
      “ventilator radi dok se tusirate a i jedan odredjeni period nakon toga”. Drzanje prostora na “kant ” je
      pogresno, zato sto lokalno podhladjujete prostor. Prozor u kupatilu mora
      biti zatvoren i otvara se samo kratko u svrhu provejtravanja.

      Sledeci bitan faktor, jeste temperatura koja je cesto neravnomjerno
      rasporedjen, te su hladnije prostorije kao sto je spavaca izuzetno
      pogodne da nastanak budji, posebno u slucaju da nemate centralno, nego
      ostale prostorije dogrijavate iz dnevne !! Kljucni fakto je medjutim
      “KONVEKCIJA” koja nasteje kod vecine danasnjih sistema grijanja a kao
      efekat kruznog kretanja toplog vazduha imamo i do 4 ´C podhladjene
      coskove / uglove. Ako na to dodamo i cinjenicu da su uglovi i zidovi dodatno
      zatrpani kabastim namjestajem, zavjesama itd.itd. zbog cega se pojacava
      efekat lokalno podhladjenih povrsina uslijed grijanja putem KONVEKCIJE,
      te nevodimo racuna o redovnom prozracivanju, dobijamo idealne uslove za nastanak budji.
      Zbog toga se budj najcesce pojavljuje na uglovima vanjskih zidova u kupatilima i spavacim sobama,
      oko prozora i iza namjestaja.
      Redovno vrsimo mjerenja i rijesavamo probleme vlage i budji i po tom pitanju vanjska izolacija zidova nista ne mjenja.

      Koga ozbiljnije interesuje ova tema predlazem da pogleda predavanja poznatog Njemackog arhitekte Konrad Fischer ili procita literaturu doktora gradjevinske fizike Claus Maier-a

  150. Poštovanje
    Treba da izolujem kuću koja je sazidana pre 50 god, od cigle i po , i ofarbana polikolorom ,davno. Sad je potrebno taj polikolor sastrugati jer boja ostaje na ruci ,propao je jako i ispucao ali ujedno bi uradila i izolaciju.Svi kažu stiropor 10 cm , ali jedan stručnjak kome verujem kaže stirodur 5cm +4 cm preko spojeva ,pa lepak,mrežica,lepak ,bavalit ili kako se sad već zove farba.Ja nemam baš pare za dva sloja stirodura i dva puta da platim ruke ali ne želim vlagu i kondenz u kući. Da li bi storodur od 8 cm bio dovoljan .Mislila sam i na mineralnu vunu iako je skuplja ali najslabija je po pitanju prodora vode. Nisam pametna više.Kome god majstoru da kazem da hoću stirodur spolja ,on mi se smeje i kaže zid ne može da diše. Nipošto, On se stavlja samo na unutrašnje zidove.A što onda stalno povećavaju debljinu stiropora (5cm,pa 8cm pa sad 10cm najmanje, sad već i 15 i 20 u Evropi ako je tako dobar i bolji od stirodura) Pomagajte ,molim vas.S poštovanjem Sanja

    1. Poštovana Sanja, drago mi je da ste se javili.

      Stirodur i stiropor se razlikuju u tvrdoći, stirodur je mnogo tvrđi i koristi se za izolaciju delova objekta koji su u ekstremninijim uslovima. Najčešće su to temelji i podne ploče. Dakle, nije mu namena izolacija spoljnih zidova. Izolacione karakteristike su mu oko 15% bolje od stiropora ali on nije 15% skuplji, nego više. Dakle 9cm stirodura je mnogo skuplje od 10cm stiropora i ja ga ne bih preporučio za zid samo iz finansijskih razloga, za to postoji fasadni stiropor.
      Kamena vuna je isto dobar izbor, ali postoji takođe tvrđa i mekša. Isto kao kod stirodura i stiropora, tvrđa je namenjena za podove i slične namene a mekša za zidove. Ova druga je jeftinija i mislim da nije puno skuplja od stiropora.

      Što se tiče konstatacije da zidovi ne dišu kada je na njima stiropor, naravno da postoji razlika u karakteristikama u odnosu na kamenu vunu. Kamena vuna ima mnogo veću paropropusnost u odnosu na stiropor pa samim tim vodena para lakše prolazi kroz zid, ali to nije za ovako kratak odgovor. Potrebo je obaviti složene matematičke proračune.
      Napomenuo bih da je potrebno kuću redovno proveravati, bilo da je izolacija izvedena stiroporom ili kamenom vunom.

      Zaključak: stiropor minimum 8cm, ja bih preporučio bar 10cm. Obavezno izolovati tajvansku ploču ako se tavan ne koristi. Pokušati izbeći hladne mostove (više o tome u odeljku TERMIČKI MOST). Provetravanje često.

  151. Poštovani
    Pre neki dan sam uradio hidro izolaciju jedne ploce na garazi koju bi koristio kao terasu. Ivice te ploce su ozidane sa sve četiri strane do visine od 1m tako da terasa izgleda kao bazen. Hidroizolaciju sam uradio prvo bitulit zatim kondor Izolirka. Zidove sam premazao bitulitom do visine oko 40 cm kondor oblepio pod i zidove do visine 20cm preko poda kao zavrsni sloj ce ici betonska kosulica ( estrih ili ibercug). Sad me interesuje da li se moze zid koji sam namazao bitulitom i oblepio kondorom malterisati ili stirodur postaviti ili čime bi sad trebao obraditi zid da bi kao zavrsni sloj postavio vodootpornu fasadu?

  152. Poštovani, pre svega, hvala Vam mnogo na članku i na svim odgovorima iz kojih zainteresovan može svašta pročitati. Ali nažalost, ja nisam našla ono što je mene interesovalo pa Vas molim za odgovor: živim u zgradi staroj 10 godina, zidana je ciglom, spolja je demit, pvc stolarija. Moj stan je na uglu zgrade i u ćoškovima na spoljašnjim zidovima se pojavljuje buđ preko zime. Pročitala sam ovde da je to posledica kondenza. Uz to mi i veliki orman stoji uz taj spoljašnji zid. Mislila sam da uradim neku unutrašnju izolaciju tih spoljašnjih zidova pa Vas molim za odgovor – šta biste preporučili: lamperiju možda ili stiropor ili nešto već? Ne znam šta bi najbolje bilo.. Htela bih i da mi stan bude malo topliji, ako je to moguće, a i da se ne pojavljuje više buđ. Nekako bih se ormana i rešila ukoliko je baš neophodno. Hvala Vam najlepše ukoliko i meni odgovorite. Srdačan pozdrav!

    1. saljem i Vama isto obrazlozenje, da ne trazite po forumu
      NE TREBA VAM IZOLACIJA!!!!!! TO JE KLASICNA ZAMKA U KOJU SVI PADAJU, PRICA O TOPLOM I HLADNOM – MOSTU

      BALANS TEMPERATURE I VLAGE – BOLJE SPRIJECITI NEGO LIJECITI
      ….dobar doktor je onaj koji ispravno
      postavi diagnozu a ne onaj koji vas lijeci. U vecini domacinstava uzrok
      nastanka budji jeste pogresno shvatanje procesa koji se svakodnevno
      odvijaju u prostorijama koje koristimo.

      Jedna cetveroclana porodica svakodnevno proizvede 11 i vise litara vode u obliku vodene pare. Najveci dio
      dolazi iz kupatila, potom kuhinje, za vrijeme susenja vesa a narvno i
      disanjem, znojenjem itd. itd. Viska vlage se mozete (MORATE) rijesiti
      samo na mehanicki nacin, u sobama kratkim provjetravanjem, u kupatilu ventilatorom, a u kuhinji
      napom.

      Vlaga se mora odstraniti u momentu nastajanja. Primjera kupatila :
      “ventilator radi dok se tusirate a i jedan odredjeni period nakon toga”. Drzanje prostora na “kant ” je
      pogresno, zato sto lokalno podhladjujete prostor. Prozor u kupatilu mora
      biti zatvoren i otvara se samo kratko u svrhu provejtravanja.

      Sledeci bitan faktor, jeste temperatura koja je cesto neravnomjerno
      rasporedjen, te su hladnije prostorije kao sto je spavaca izuzetno
      pogodne da nastanak budji, posebno u slucaju da nemate centralno, nego
      ostale prostorije dogrijavate iz dnevne !! Kljucni fakto je medjutim
      “KONVEKCIJA” koja nasteje kod vecine danasnjih sistema grijanja a kao
      efekat kruznog kretanja toplog vazduha imamo i do 4 ´C podhladjene
      coskove / uglove. Ako na to dodamo i cinjenicu da su uglovi i zidovi dodatno
      zatrpani kabastim namjestajem, zavjesama itd.itd. zbog cega se pojacava
      efekat lokalno podhladjenih povrsina uslijed grijanja putem KONVEKCIJE,
      te nevodimo racuna o redovnom prozracivanju, dobijamo idealne uslove za nastanak budji.
      Zbog toga se budj najcesce pojavljuje na uglovima vanjskih zidova u kupatilima i spavacim sobama,
      oko prozora i iza namjestaja.
      Redovno vrsimo mjerenja i rijesavamo probleme vlage i budji i po tom pitanju vanjska izolacija zidova nista ne mjenja.

      Koga ozbiljnije interesuje ova tema predlazem da pogleda predavanja poznatog Njemackog arhitekte Konrad Fischer ili procita literaturu doktora gradjevinske fizike Claus Maier-a

  153. Postovani,
    Treba da izolujem cevi za grejanje koje su sa spoljne strane…izmedju kotlarnice i kuce.Dobila sam predlog da cevi prvo oblozim sa pamafleks oblogama za cevi…sto je i uradjeno,a onda obmotati sa staklenom vunom i limenom kutijom.Ne svidja mi se ideja sa limom na fasadi kuce,mislim da bi to bilo ruzno.Da li postoje neki drugi materijali i kako bi se to moglo odraditi?Unapred hvala…pozdrav

  154. Postovani,
    Zivim u stanu na 3 spratu od 4 u stambenoj zgradi koja je radjena obicnim blokovima i izolacija spolja DEMIT sa 5cm stiropora, sve ukupno zid je debljine 30 cm, posto je stan 125 kvadrata plus 2 terase=137, a ima dosta spoljnih zidova, orijentisan istok- zapad, u zapadnom delu stana mi je uvek hladnije za otprilike 3-4 stepena. Zgrada je sa te strane na cistini i na jakom udaru vetra… Grejanje je na struju etazno, i jednostavno zbog ustede, a i smanjenja razlike u temperaturama u dva dela stana, ozbiljno razmisljam da uradim dodatnu unutrasnju izolaciju na svim spoljnim zidovima stana i to kamena vuna 4 cm i gipsane ploce. Mozete li mi reci kakav efekat mogu ocekivati, i eventualno preporuciti kako i sta uraditi, da to bude efikasno… Hvala Vam puno unapred, citam satima pitanja i odgovore, i ne mogu da verujem da ste jedini koji se ozbiljno, a strucno bavite problemima ljudi koji ne znaju sta ce…

  155. Poštovani,
    Zamolio bih Vas za savet koji je potreban mojim rođacima od 70-ak i nešto više godina, a nisu vični upotrebi interneta…
    Prošle su godine zamenili na spratnoj kući izgrađenu 70-tih godina staru drvenu stolariju i stavili PVC stolariju.
    Otvore i oštećenja na zidovima (špaletne) su im uradili “majstori” i sve to popunili stiroporom i komadima rigips ploča, i nažalost, čim je zahladnelo, u celoj kući im se pojavila vlaga, a i buđ, naravno, prvo u najtoplijim, pa kasnije i u hladnijim delovima kuće.
    Greju se na pelet, i znamo da je ta vlaga sada problem loših spoljnih zidova, i više unutrašnje temperature, pogotovo što je zidano običnim blokom, valjda 20cm debljine…
    Zato bih Vas zamolio da im preporučite šta da urade da se reše te vlage, uz preporuku ko bi mogao najbolje da im uradi izolaciju spolja, a što bi bilo urađeno na proleće ili u periodu u kome Vi smatrate da je to najbolje uraditi.
    Unapred hvala i izvinite zbog malo dužeg objašnjenja

    1. Poštovani, hvala na javljanju.

      Vlaga koju spominjete je postojala i ranije, tačnije izvor vlage (kuvanje,kupanje,disanje…). Promenom stolarije, koja sada mnogo bolje zaptiva, mnogo više vodene para ostaje unutar objekta i zbog toga dolazi do zasićenja. Posledica toga je kondenzacija na hladnim površinama.
      Rešenje je svakako izolacija spoljnih zidova. Tu svakako preporučujem minimum 8cm izolacionog materijala. Najbolje vreme za to je proleće.

      Privremeno rešenje bi moglo biti da se prostorije više provetravaju i da se bolje greju.

    2. izolacija Vam nece rijesiti problem. Stardi, dobri , pametni drveni prozori su za vas regulisali visak vlage koja je kondenzovala na staklu a ujedno su vrsili provjetravanje u kontinuitetu, bez da sami budete u obavezi da ih otvarate, sto je najoptimalniji oblik probjetravanja (MINIMALNO I KONSTANTNO).
      Zamjenom stolarije visak vlage trazi sledecu slabu tacku a to su vanjski zidovi, sto znaci da ste sebi ujedno kupili i obavezu da vise puta dnevno provjetravate.
      Posto vidim da je ovo cest problem i Vama cu proslijediti isto obrazlozenje u nadi da cete shvatiti poentu.
      BALANS TEMPERATURE I VLAGE – BOLJE SPRIJECITI NEGO LIJECITI
      ….dobar doktor je onaj koji ispravno
      postavi diagnozu a ne onaj koji vas lijeci. U vecini domacinstava uzrok
      nastanka budji jeste pogresno shvatanje procesa koji se svakodnevno
      odvijaju u prostorijama koje koristimo.

      Jedna cetveroclana porodica svakodnevno proizvede 11 i vise litara vode u obliku vodene pare. Najveci dio
      dolazi iz kupatila, potom kuhinje, za vrijeme susenja vesa a narvno i
      disanjem, znojenjem itd. itd. Viska vlage se mozete (MORATE) rijesiti
      samo na mehanicki nacin, u sobama kratkim provjetravanjem, u kupatilu ventilatorom, a u kuhinji
      napom.

      Vlaga se mora odstraniti u momentu nastajanja. Primjera kupatila :
      “ventilator radi dok se tusirate a i jedan odredjeni period nakon toga”. Drzanje prostora na “kant ” je
      pogresno, zato sto lokalno podhladjujete prostor. Prozor u kupatilu mora
      biti zatvoren i otvara se samo kratko u svrhu provejtravanja.

      Sledeci bitan faktor, jeste temperatura koja je cesto neravnomjerno
      rasporedjen, te su hladnije prostorije kao sto je spavaca izuzetno
      pogodne da nastanak budji, posebno u slucaju da nemate centralno, nego
      ostale prostorije dogrijavate iz dnevne !! Kljucni fakto je medjutim
      “KONVEKCIJA” koja nasteje kod vecine danasnjih sistema grijanja a kao
      efekat kruznog kretanja toplog vazduha imamo i do 4 ´C podhladjene
      coskove / uglove. Ako na to dodamo i cinjenicu da su uglovi i zidovi dodatno
      zatrpani kabastim namjestajem, zavjesama itd.itd. zbog cega se pojacava
      efekat lokalno podhladjenih povrsina uslijed grijanja putem KONVEKCIJE,
      te nevodimo racuna o redovnom prozracivanju, dobijamo idealne uslove za nastanak budji.
      Zbog toga se budj najcesce pojavljuje na uglovima vanjskih zidova u kupatilima i spavacim sobama,
      oko prozora i iza namjestaja.
      Redovno vrsimo mjerenja i rijesavamo probleme vlage i budji i po tom pitanju vanjska izolacija zidova nista ne mjenja.

      Koga ozbiljnije interesuje ova tema predlazem da pogleda predavanja poznatog Njemackog arhitekte Konrad Fischer ili procita literaturu doktora gradjevinske fizike Claus Maier-a

  156. Poštovani. Da li na postojećoj DEMIT fasadi ( stiropor 5cm) , može da se doda 8cm kamene vune i tipla naravno. Drugo, da li može na toj fasadi da se radi Ventilisana , ili mora da se skida postojeća? Hvala unapred.

    1. sta ocekujete od ventilisane? da li ste pogledali poslije par godina kako ta “VENTILISANA” izgleda kad skinete vanjsku oblogu ? KONDEZ je neizljeciva bolest tzv. DEMIT sistema. Vjerujem da i Vasa fasada sa sjeverne strane isto izgleda kao i sve ostale. Pitanje je vremena i kolicine BIOCIDA koji su zamjesani u zavrsne slojeve fasada
      lp

  157. Postovani,

    Trenutni zidovi kuce su (gledano spolja), istocna i zapadna strana- malter 3cm + blok 20cm + opeka 12cm + malter 3cm, Juzna i sjeverna strana – malter 3cm, blok 20cm, stirodur 3cm, rigips 1.25cm. Razmisljao sam o postavljanu termoizolacije sa stiroporom 8cm debljine, kuca je povrsine oko 350m2. Razlozi zbog kojih se dvoumim u vezi sa navedenim su: Isplativost investicije, Mehanicka otpornost kao i trajnost ovakvog sistema termoizolacije, S obzirom na Vase iskustvo molim Vas za sugestiju i savjet.

    1. postovani, ne postavljajte to pihtijasto smece.
      Njemacka to radi vec 50 godina i jedina stvar koja je iz toga proizasla jeste bogacenje industije. Njihovo ministarstvo je 2014 godina objavilo videozapis u kojem doslovno kazu : “niti jeda paket ENERGETSKE SANACIJE nije ekonomski isplativ” . Odlicno poznajem ovu oblast i nemam vremena da polemisemo oko toga, zasto to njemci rade, za to se treba ozbiljnije pozabaviti temom a ovj forum nije za to namjenjen.
      Mozda Vam je dovoljno da Vam kazem (mogu poslati i videozapis da se sami uvjerite) , da njemacka ministarka ekologije BARBARA HEBRIKS , koja aktivno radi na lobiranju DEMITA, na svoju kucu iz 80-tih nije postavila to smece, a radila je kompletnu sanaciju.

  158. Interesuje me kondor izolaciju sam htio da postavim na plocu od kuce, e sad s’ obzirom da je 40+ c , da li je preporucljivo sada to raditi ili?

  159. Poštovani,
    Na prizemnu kuću od cigle staru 60 godina želim da stavim stiropor od 8 cm. Mogu li zidovi da podnesu ovu debljinu.
    Negde je napukao malter a negde spao malo. Mora li prvo da se zakrpi malter ili se to može rešiti cementnim malterom pri postavljanju stiropora.
    Krov je na dve vode. Valjda se zovu uvale : 2 gornja trouglasta dela spoljnih zidova imaju grebene do crepa debljine oko 3cm, pa bi stiropor od 8 cm štrčao od crepa. . Sme li to ili prethodno mora da se postavi po još jedan red crepa sa obe strane kuće. Imate li drugi predlog. Možda tanji stiropor na ova dva zida. Izvinjavam se zbog nepoznavanja termina. Unapred zahvaljujem.

  160. Ja sam Violeta iz Skoplja
    Dali ima vasih proizvoda u Makedonii,
    Imam kucu sa krovom od 250m2 pokriven tegolom,
    Losa je termo izolacika pa treba odozgo preko tegole da se postavi termo izolacija i posle da se postavi crep, molim vas za savet sta sve treba po sloevima da se stavi
    Pozzz Violeta

    1. Vanjske izolacije su izuzetno skupe, preporucujem da skinete tegolu i lepenku prije postavljanja crijepa. Njihova SD vrijednost je 200, sto znaci da su potpuno zatvorene za vazduh a time i paru. Predlazem da sa unutrasnje strane postavite falcovanu dasku debljine 4-5 cm (slicno kao brodski pod, samo na plafonu, ustvari kao lamperija samo deblje) direkrno na rogove, izmedju rogova prazno (bez vune i kojekakvih izolacija koje sve do jedne imaju bolest KONDENZA) , na rogove paropropusna folija, letve, kontraletve, crijep.
      Imat cete odlicnu toplotnu izolaciju a uz to je drvo kapilarno aktivno pa moze da regulise visak pare / vlage u prostoru, tacnije receno moze da absorbuje i do 4 litra vode / m² a da pri tome ne promjeni svoje osobine, pod uslovom da ga namazete lanenovim uljem a ne lakom.
      Sve vec odavno postoji samo ga treba znati koristiti. Nemojte padati da tredove i komercijalu. Ko je ozbiljnije zainteresovan za ovu temu predlazem da prouci radove i knjige doktora gradjevinske fizike Claus Maier-a.
      lp iz Banjaluke

  161. Poštovani,
    Da li stiropor mora da se tipluje ako je kuća izgradjena od šupljih blokova i da li lepak može da drži bez tiplovanja?

    1. Poštovani,

      osnovna namena tiplovanja je da spreči otpadanje fasade u slučaju havarije ( požar, nevreme….i tome slično). To ne bi trebalo da povećava troškove postavljanja fasade i ne bi ga trebalo izbegavati.

      Što se tiče lepljenja stiropora na građevinske blokove to je idealno. Da su blokovi omalterisani bilo bi potrebno proveriti da li malter može da nosi dodatnu težinu i onda u svakom slučaju dodatno tiplovati.

      S poštovanjem

      1. Postovani,
        osim sto to pihtijasto smece ne treba ni postavljati na objekte, moram da dopunim Vsa komentar-
        LJEPILO je staticki relevantna komponenta a ne tiple, iako logika nalaze da tako mislimo. O tome se mozete informisati kod svih jacih proizvodjaca kao sto su WEBER, STO, itd.itd

  162. Pozdrav vama i unapred hvala za vashe odvojeno vreme da bi nam pomogli.Ja bih vas zamolila da mi kazete koja je svrha tiplovanja?Evo koji je moj problem:postavljamo termoizolaciju na fasadi zgrade koja je tri sprata.Ja sam trazila da stave vechi broj tipli na svakoj plochi stiropora,ali izvodzachi su mi rekli da time che se samo vishe oshtetiti zid i nije potrebno.Zato bih vas molila da mi odgovorite .unapred vam zahvaljujem.

    1. Poštovana,

      Tiple imaju preventivnu ulogu. Naime, ako dođe do neke havarije ( požar, zemljotres, nevreme…) i to izazove otpadanje fasade, tiple će sprečiti da veliki delovi fasade otpadnu i povrede nekoga ili oštete nešto.

      Nema potrebe postavljati tiple u većem broju nego što je propisano.

      Hvala na pitanju

  163. Poštovani,

    U staroj kući, sagrađena je 30-ih godina, imamo karatavan. Imam osećaj da dosta toplote izlazi preko plafona tj gubi se, na našem krovu se zimi sneg prvi otopi. Da li bismo dobili nešto u uštedi grejanja ako bismo postavili stiropor na tavan tj po podu tavana. Na tavan se izađe jedom u 3 godine ako se neki crep pomeri od vetra tako da ne bi bilo hodanja po stiroporu. Prvo mi je na pamet pao stirodur jer je čvršći ali finansijski gledano stiropor 5 cm je realniji ukoliko bi se na ovaj način sprečilo koliko toliko gubljenje toplote.
    Hvala

    1. Poštovani,
      Imam jedno pitanje,
      Naime živim na potkrovlju i plafon mi je urađen od gispanih tabli na roštilj, kako sam skoro renovirao i otvorio izlaz na tavan, postavio sam 5 fosni i poslagao ih na mestima gde imam stubove kako bi imao kompletan prilaz tavanu jer po gipsu ne smem da hodam jer verujem da bi propao..
      U rogovima imam ugradjenu vunu i preko nje najlon, to ne bi ništa dirao, ali pošto ne bih da mi zimi kada grejem toplota prolazi kroz plafon odnosno gips i da tako zagrevam i tavanski prostor, postavio bih vunu po celom plafonu, interesuje me da li treba da samo poređam vunu ili ki treba neka specijalna folija ili još neki dodatak materijal kako bih uradio to sve kako treba

  164. Postovani,

    Neštao mi je komentar? Zanima me pošto sam ispor stirodura stavio najlon na kondor da bih zaštitio stirodur od isparavanja iz kondora da li sam možda napravio neki problem? To jest da li može da se pojavi vlaga po okolnim zidovima itd? Redosled materijala: kondor, najlon, stirodir 5cm, najlon, alufolija, armaturna mreža, cevi za podno i košuljica.

    Srdačan pozdrav,
    Marko

    1. Poštovani,

      hvala Vam na javljanju. Ne brinite, slojevi su dobro posatavljeni. Ne znam kakva je izolacija zidova i da li ima termičkih mostova. Ako je sve kako treba, ne bi trebalo da bude hladnih površina a samim tim ni pojave kondenzacije.

  165. Poštovani,
    živim u stambenoj zgradi na petom spratu.Fasada cele zgrade je u očajnom stanju.Moj stan je dvostrano orijentisan,pa tako na spoljnim zidovima imam gljivice.U kupatilu su najviše rasporostarnjene na tom spoljnem zidu, ali se pojavljuju i u sobama i kuhinji.Treba uraditi izolaciju verovatno spolja bi bilo efektnije.Šta da radim kad sam na petom spratu,a ostali stanari nisu zainteresovani? Komšije sa drugog ulaza koji žive u prizemlju su uradili deo fasade oko njihovog stana.
    Srdaćan pozdrav
    Jasna

  166. Poštovani,
    imam objekat (splav) čelične konstrukcije (kutije 40x40mm). Sa spoljne strane zidovi urađeni od sendvič panela debljine 5cm ispunjenih purpenom, pričvršćeni šrafovima za konstrukciju. Sada hoću da uradim unutrašnju stranu zidova lamperijom. Mislio sam da popunim prazan prostor između spoljnih panela i unutrašnje laperije stiroporom (da li je mineralna vuna bolje rešenje?). Molim vas za savet kako da postavim folije koje će poboljšati izolaciju i smanjiti mogućnost pojave vlage. Da li nekako treba da prekrijem i metalnu konstrukciju zbog pojave termo mostova.
    Slična je situacija je i sa podom koji je, takođe, od sendvič panela, preko koga bih stavljao 2 cm stirodira i onda laminat. Kako tu postaviti folije?
    Objekat ima i potkrovlje. Krov je isto urađen od sedvič panela postavljenih na metalnu konstrukciju. Sada nisam u mogućnosti da i tu radim izolaciju, ali bih vas molio za savet za ubuduće.
    Hvala i ako imate neki dodatni savet oko izbora materijala, bio bih vam zahvalan.
    Srdačan pozdrav,
    Branislav

  167. Poštovani,
    Planiram da radim unutrašnju izolaciju metalnog brodskog kontejnera, pa me zanima čime bi bilo najbolje to uraditi…
    Ima sam ideju da stavljam paropropusnu vodo nepropusnu foliju, mineralnu vunu 10cm, parnu branu, pa gips ploče.
    Interesuje me da li je to dobro, što se tiče termo i hidro izolacije, jer postoji strah od kondenza…?
    I koja bi bila vaša preporuka?

    1. Poštovani, hvala na javljanju.

      Kada ja u pitanju termoizolacija brodskog kontejnera, način koji ste opisali je sigurno jedna od opcija. Vodite računa da sloj koji ste naveli da se postavlja do zida kontejnera obavezno bude paropropusan. Možda čak i nije neophodan, jer koliko sam upućen kontejner se smatra vodootpornim ali ima ventilacione otvore.

      Druga solucija za izolaciju je spray foam, tzv. prskana izolacija, koja ekspandira nakon nanošenja na podlogu. To je skuplja varijanta, ali prednost koju ona donosi se ogleda u manjem gubitku korisnog prostora unutar kontejnera.

      1. Ja imam “sličan problem”. Kućica na splavu, koja ima metalnu konstrukciju, pokrivena je krovnim sendvič panelima od 5cm sa ispunom od purpene, spoljni zidovi i pod su, takođe, urađeni od zidnih sendvič panela debljine 5cm sa ispunom od purpene. Hoću da unutra postavim lamperiju ili gips ploče, uz dodatnu izolaciju između nje i sendvič zidova, odnosno krova. Molim vas za savet koju izolaciju staviti, koje folije i gde ih postaviti?

  168. Postovani, planiram da izolujem spoljne zidove kuce kamenom vunom. Poznat mi je postupak, poznato mi je sta mi sve treba od opreme, medjutim jedna stvar mi nije jasna – video sam na svim primerima i “how to” videima da majstori ploce postavljaju nekih 30-50cm iznad zemlje. Da li ovo mora da bude slucaj?
    Moja kuca nema podignuto prizemlje, i cilj bi mi bio da izolacija ide od poda/betona do krova, tj. da ploce prakticno dodiruju zemlju (betonsku podlogu).
    Da li je to problem, i ako jeste, zasto?

    Hvala Vam,
    Ivan

    1. Poštovani,

      hvala vam na pitanju.
      Naravno da je bolje da se izolacija postavi do zemlje. Savet je da poslednji red, koji ide do zemlje ne bude kamena vuna nego Stirodur.

      Pozdrav

  169. Poatovani,
    Izvinite mi na dugom tekstu.

    Evo moje situacije,

    Živim u Beogradu, centar u staroj zgradi iz 1930. godine, u suterenu. Imam prilično malo kupatilo, sve u pločicama, skoro do plafona. Dakle, podno grejanje ne dolazi u obzir.

    Prozori u mom stanu JESU dupli, ali spoljašnji su podeljeni u pet horizontalnih delova, gde gornji mali ima metalnu mrežu za cirkulaciju vazduha.
    Dakle dvostruko zastakljena, ali u stvari samo jedno staklo. Isto je i u kupatilu.

    Prošlo je desetak godina otkako imam problema sa komšijom iznad, (Preminuo je nedavno. sin zivi u inostranstvu) a uzrok su stare cevi u podu, tako da mi malter pada na lavabo, stojeću kadu. Već sam se na to navikao.

    Nemam sunčevu svetlost u svom stanu i pomirio sam se sa tim.
    Ulazim u stan direktno iz dvorista, koje je mala mikroklima, jer ga zgrada u obliku
    slova L na uglu, štiti od toplije ili hladnije temperature.

    Sa druge strane, dve sobe gledaju direktno na trotoar i retko ih otvaram zbog izduvnih
    gasova automobila (preblizu, cadj na prozorima itd.). Otvorim ponekad u sitnim satima, od 3 do 5 ujutru,

    Dakle, pitam se, ako STAVIM (što sam, naravno, znao da I TREBA da se uradi pre ili kasnije) i drugo staklo, zamenjujući metalnu mrežu za vazduh, uključujuci i kupatilo, hoću li ustvari ZAROBITI hladnoću (a o vlazi da ni ne pricamo) ispod nogu (jer izvan nemam neku extra toplotu (retko par sunčanih zraka, nikad u kupatilu))
    Imam radijatore, etazno grejanje, ne centralno. Bilo nas je troje, od proslog septembra sam sam. Jednu sobu ne koristim pa sam i radijator iskljucio.

    D’ovde je bio prevod sa engleskog, mrzelo me da ponovo kucam, samo sam malo doradio.
    A u nastavku ide slag na tortu.
    Na jednom od spoljnih zidova pre mesec ipo cca u jednoj od MALIH soba (koja ima drugi ulaz, samo jedna drvena vrata) jedna osoba je primetila pukotinu pri dnu, iza radijatora, blizu poda.
    Znajuci da je spoljni zid, odoh u dvorirste susedne zgrade i imam sta da vidim,
    Kisa kako pada odbija se do neke odredjene visine (linija je skoro ravna) i skida malter i stize do cigli. A kise su sve jace, zato je sve i pocelo.
    To isto se vidi i sa zadnjih stepenica merdevina kad se naslone uza zid u dvoristu koje se
    nastavlja na zid nase zgrade i gleda suprotni zid.
    Razgovam onako, potpuno friendly sa muzem zene koja vodi kucni savet a on mi kaze da
    od prilike, use i u svoje kljuse , IAKO VIDI I ZNA ZA ovo zadnje,
    Razlog: Nikad se necemo svi u zgradi sloziti da skupimo novac, 10ak je sve zajedno stanara, 3 zive u inostranstvu.

    Ako dobijem odstetu od ovog iznad cije cevi mi vlaze cetiri prostorije, bice lepo, ali sad je van Srbije. Ali, Kako da se prvo zgrada ne srusi, i da (da se to ne bi desilo) izolujem malu sobu.

    Leo

  170. Pozdrav! Interesuje me da li moze da se uradi Demit izolacija od kamene vune iz sendvic panela? Debljine je 10cm i tvrdo je presovana.

  171. Pozdrav,u planu sam kupnje kuće koja nema urađenu betonsku ploču već mi je rečeno da se na tavanu nalazi trska, malter, staklena vuna i pod od dasaka.Da li bi to bio problem pošto su sve kuće iz 70-tih tako rađene,ili bi tu trebalo još na daske uraditi neku termoizolaciju sa dodatnim slojem staklene vune?Hvala unapred na odgovoru

  172. Poštovani, zamolila bih za Vaše mišljenje i savet. Stanujem u zgradi i prošle godine je završena spoljna izolacija stiroporom 10cm Demit varijanta ali mislim da nije pravljen vakum već samo na pogače i ceo proces je trajao dve godine. Nikada nisam imao problem sa vlagom i buđi do ove godine i to samo deo zida koji je do oluka odnosno duž celog ćoška, od plafona do poda. Inače, oluk nije menjan tom prilikom. Da li to može biti razlog pojavljivanja vlage kao i šta da se uradi kako bi se uspešno sanirao i rešio novonastali haos? Pokušao sam sa premazom Prime White ali se vlaga samo raširila. Hvala puno na odgovoru. Srdačan pozdrav

  173. Poštovani,
    U pitanju je stan u prizemlju, malo višlje prizemlje, postavili smo termo izolaciju sa unutrašnje strane spoljnog zida. Metalni profili, mineralna vuna, parna brana folija i gips ploče, ukupna debljina izolacije sa gipsom je 4 cm. Nakon desetak dana pojavila se vlaga na podu uz zid širine čak 30 cm. Šta bih trebalo uraditi da se ovaj problem reši. Unapred hvala…

  174. Postovanje,

    stavio sam plocice u celom stanu i uvek su hladne.. zimi bez obuce nije moguce hodati. Obilazio sam druge stanove, kuhinje i hodnike i njihove plocice su znacajno toplije. Imam 2 cm stiropor u podu ispod kosuljice, demit fasada spolja 12 cm stiropor, novogradnja po svim propisiima C razreda energetske efikasnosti. Ali tako hladan pod nigde nisam osetio samo kod mene.
    Sta bi moglo biti problem?

    1. Poštovani,

      razlozi zbog kojih je pod hladan mogu biti različiti. Zavisi da li je ispod vas prostorija koja se ne greje, podrum, i tome slično. 2cm izolacije u podu je poprilično malo, tačnije nedovoljno.
      Pločice su materijal koji relativno dobro provodi toplotu (tačnije u vešem slučaju odvodi toplotu), kad stanete na njih one praktično preuzimaju toplotu od vašeg tela, jer su sigurno hladnije od temperature tela, pa imate osećaj da su hladne.

      s poštovanjem

  175. Pozdrav, kuću sam skoro kupio i ona je ozidana tako da ima unutarnji zid 5 cm stiropora i fasadna cigla spolja , dali je smijem dodatno izolirati sa 10 cm stiropora

    1. Poštovani,

      naravno da možete, samo je bitno da vodite računa da nema prekida u toj dodatnoj izolaciji ( ili bar što je manje moguće ).
      Svakako bi bilo najbolje da je izolacija izjedna, odnosno da nema cigle između, ali to naravno sada nije moguće.

      Pozdrav.

  176. Pozdrav,
    Treba mi Vaše mišljenje, pošto sam laik. Živim u dvojnoj kući, koja se jednom stranom naslanja na komšijsku.
    Zid mog kupatila se naslanja na komšijsku sobu, pa su komšije na tom zidu /samo na tom/ stavile stiropor.
    Kada dođu jesen i zima sa kišama, kod njih u sobi se pojavljuje vlaga u uglovima tog izolovanog zida i duž donjeg dela suprotnog, koji se ne oslanja na moj zid, već je ka dvorištu.
    Budući da komšija smatra da je to do našeg kupatila, mi smo zamenili pločice, sanitarije, snimili kamerom eve cevi u kući i ne vide se ni vlaga ni curenje.
    Da napomenem da se na toj kući spolja nalazi Demit fasada, koja je 30-ak cm kraća od same kuće i da se vlaga pojavljuje isključivo kada pada kiša i kada je hladnije.
    U kom pravcu tražiti uzrok ove vlage?

    Hvala unapred!

    1. Pozdrav,

      ne mogu dati konkretan odgovor na vaše pitanje. Mogu da analiziram sve što se izložili. Ako se vlaga pojavljuje samo kada je hladno i kišno, onda ne bi trebalo da ima veze sa vašim kupatilom.
      Moguću je da postoje termički(hladni) mostovi, pa se zbog razlike u temperaturi pojavljuje kondenzacija na unutrašnjoj strani zida. Više o termčkim mostovima možete pročitati u posto o tome na ovom linku.

  177. Postovani, interesuje me ugradnja dodatne izolacije sendvic panela. Naime, planiram da se objekat odradi kao montazni, od celicnih kutija i oblozi sendvic panelima. Takodje, na krovu bi se postavljali odgovarajuci paneli. Da li je moguce, kasnije u nekoj fazi postaviti na zidove i na krov dodatnu izolaciju, u vidu mineralne vune ili stirodura, da li je potrebno postavljati u nekom delu parnu branu i u kom vidu onda zavrsiti tu dodatnu izolaciju, lepak, bavalit…?
    Hvala unapred
    Nenad

    1. Pozdrav Nenade, hvala na javljanju i postavljenom pitanju.

      Bojim se da mogu samo delimično da odgovorim, postavljanje parne ne bi bilo potrebno u slučaju dodante izolacije sa spoljne strane. Što se tiče pričvršćivanja dodatne izolacije na panele, tu ne mogu sa sigurnošću da kaže šta bi bilo dovoljno da izolacija sigurno bude fiksirana.

      S poštovanjem.

Leave a Reply to Željko Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *